obrambeni zakoni
Odbor za obranu jednoglasno podržao vojni rok
(Snimio Patrik Macek/Pixsell)
Uz upozorenja dijela oporbe i pučke pravobraniteljice da se do drugog čitanja trebaju doraditi i neke odredbe jasnije precizirati, Odbor za obranu jednoglasno je u petak podržao obrambene dokumente i zakone kojima se, između ostalog uvodi vojni rok.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić predstavio je pred odborom strateške dokumente koje je Vlada u Sabor uputila u izmijenjenim globalno sigurnosnim okolnostima, a Sabor će ih raspraviti idući tjedan.
Riječ je o Strategiji obrane RH, Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine te izmjenama Zakona o obrani, kao i o službi u Oružanim snagama koje kao ključnu novinu donose ponovno uvođenje tzv. vojnog roka u trajanju dva mjeseca.
Upravo su se na to i zastupnici najviše fokusirali.
Iako je odbor nakon višesatne rasprave jednoglasno podržao sva četiri dokumenta, oporba se složila s pučkom pravobraniteljicom Tenom Šimonović Einwalter koja je problematizirala odredbe o prednosti pri zapošljavanju u državnoj upravi i lokalnim jedinicama onih koji su prošli vojnu obuku, a što je ocijenila diskriminacijom.
Također, istaknula je i kako zakon ne uređuje jasno dio koji se odnosi na priziv savjesti i civilno služenje obuke.
"Priziv savjesti je pravo uređeno Ustavom, a najveći problem je da se izmjenama Zakona o obrani ukida zakon koji je do sada uređivao pitanje civilnog služenja. Ovim Zakonom to nije jasno uređeno i nije pitanje samo ta dva modela civilnog služenja (tromjesečno kroz Civilnu zaštitu i četveromjesečno kroz rad u lokalnim jedinicama) nego i same procedure - što su to dovoljno uvjerljivi moralni ili vjerski razlozi za priziv savjesti, tko će o tome odlučivati, to je iznimno važno za niz ljudi koji će se pozivati na prigovor savjesti", poručila je.
Oporba i pučka pravobraniteljica ukazali na diskriminaciju i nejasno uređeno pitanje priziva savjesti
Govoreći o prizivu savjesti, Marin Živković (Možemo) ustvrdio je kako će to postati privilegija bogatih jer si siromašni ljudi ne mogu priuštiti tri ili četiri mjeseca neplaćenog rada. Naime, vojna obuka plaćat će se 1100 eura neto mjesečno, tromjesečno služenje u Civilnoj zaštiti 250 eura, a za rad u lokalnim jedinicama dobivat će se naknada u vidu plaćenog prijevoza.
SDP-ova Sabina Glasovac upitala je ministra Anušića jesu li upoznati s presudom Europskog suda za ljudska prava da su odredbe zakona u Njemačkoj koje se tiču prednosti pri zapošljavanju indirektna diskriminacija na temelju spola.
"Upoznati smo i svjesni smo toga, ali prednost pri zapošljavanju imaju mnoge kategorije. Ovo je rješenje u skladu s Ustavom. I žene koje žele ići na temeljno vojno osposobljavanje mogu to dragovoljno i nismo ni na koji način diskriminirali. Pravo pitanje onih koji se zalažu za ravnopravnost spolova bilo bi onda zašto i žene nisu obveznice vojnog osposobljavanja", rekao je.
Pozvao se i na Zakon o suzbijanju diskriminacije kojim se propisuje iznimka da se diskriminacijom ne smatra stavljanje u nepovoljan položaj u slučajevima kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja javne sigurnosti.
"Prednost pri zapošljavanju, pri jednakim uvjetima, kao i to što se obuka upisuje u radni staž, je minimum minimuma benefita", dodao je.
Glasovac, Bauk i Živković: Ne radi se samo o diskriminaciji prema ženama
Glasovac, predsjednik Odbora Arsen Bauk (SDP) i Živković su ukazali kako se ne radi samo o diskriminaciji prema ženama, nego i prema drugim kategorijama koje nisu prošle vojnu obuku kao, primjerice, muškarcima koji su prešli dobnu granicu za služenje vojnog roka, a ulaze na tržište rada ili mijenjaju posao, a nisu bili obveznici TVO-a. To nisu jednaki uvjeti, naglasili su.
"Podržat ćemo obvezu vojne obuke jer je jasno da nam je dragovoljno služenje u kolapsu, ali ovo da se uredbama Vlade i podzakonskim aktima uređuju izuzetno važna pitanja koja se odnose na vojnu obuku i sustav Civilne zaštite je opasno", upozorili su iz SDP-a.
To da dosta toga nije propisano zakonom, posebice kad je riječ o civilnom služenju, nego će se urediti kasnijim uredbama ili pravilnicima, kao sporno je ocijenila i pučka pravobraniteljica, a problematičnim je navela i što protiv rješenja oko civilnog služenja nije dopuštena žalba.
U SDP-u smatraju da nema potrebe za drugim modelom četveromjesečnog civilnog služenja u lokalnim jedinicama u kojem oni koji se prijave dolaze na posao od svoje kuće jer će, kazao je Bauk, to rezultirati time da se nitko neće javiti na služenje u Civilnoj zaštiti, a u čijem središtu će morati provesti neprekidna tri mjeseca.
HDZ-u, HSU-u, Most: Obvezni vojni rok nikada nije ni trebalo ukidati
HSLS-ov Darko Klasić zalaže se i za jače benefite kao motivaciju za one koji se odazovu na vojnu obuku koja je, naglasio je, u današnje vrijeme itekako potrebna. Kao primjer je naveo i Švicarsku istaknuvši kako u njihovu modelu oni koji se odluče za civilno služenje plaćaju tri posto veći porez u odnosu na ostale dragovoljce.
U HDZ-u, HSU-u, Mostu te Suverenisti smatraju da se obvezni vojni rok nikada nije ni trebao ukidati i da ga se prekasno ponovno uvodi.
"Dužnost je svake države da omogući vojnu obuku, da čovjek, prije svega, može zaštititi sebe pa i državu. Kasno krećemo s ovime, puno je generacija izostavljeno od temeljne vojne izobrazbe. Imamo u okruženju Republiku Srpsku, Srbiju, BiH i o tome treba zrelo razmišljati", poručili su iz HDZ-a, čiji zastupnici smatraju da bi vojna obuka mogla trajati i duže.
Prijedlozi da se u obvezno TVO uključe i žene te stariji od 30 godina
Veselko Gabričević (HSU) smatra da bi obveznice vojnog roka trebale biti i žene, nezavisni Dario Zurovec predlaže da se razmotri davanje mogućnosti i starijima od 30 godina javljanje na temeljnu vojnu obuku, a Mostov Zvonimir Troskot poziva da se vodimo strategijom "do zuba naoružane neutralnosti".
Izmjene Zakona o obrani te o službi u Oružanim snagama zastupnici će u prvom čitanju raspraviti na plenarnoj sjednici u ponedjeljak, dan prije nego Sabor ode na ljetnu, dvomjesečnu stanku. Plan je da se zakoni donesu u rujnu ili listopadu, a do drugog čitanja, poručio je ministar, uvažit će se svi realni i objektivni argumenti za poboljšanje tih pitanja.
"Dobro je da smo svi suglasni da se temeljno vojno osposobljavanje treba uvesti. Idemo u dva čitanja, imamo vremena neke stvari doraditi. Što se tiče prednosti pri zapošljavanju, oni koji su se od 2008. prijavljivali dragovoljno, njih bi, eventualno, također, stavili u tu kategoriju", kazao je Anušić u kasnijoj izjavi novinarima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
