Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje nacrt izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine, a najveća novina tiče se elektroničkih računa za koje više neće biti potrebna suglasnost primatelja.

Predloženim izmjenama zakona ukida se i pet različitih poreznih obrazaca kao i vođenje nekih računovodstvenih evidencija i knjiga što bi poduzetnicima, prema procjenama Ministarstva financija, trebalo donijeti uštede od 72,6 milijuna eura.

Ukidanje uvjeta pristanka za dostavu elektroničkog računa znači da će poduzetnci od iduće godine morati prihvaćati eRačune u slučaju kada je njhovo izdavanje obavezno prema propisu o fiskalizaciji, što se smatra pripremom terena za uvođenje Fiskalizacije 2.0 kojom se, uz ostalo, želi stati na kraj kružnim prijevarama s PDV-om.

Iako će to poduzetnicima zbog prilagodbe softverskih sustava donijeti određene troškove, u ministarstvu ističu da će im dugoročno to donijeti uštede kroz smanjenje birokracije, ali i pojednostavljenje administrativnih obveza kroz ukidanje pojedinih obrazaca.

Različite procjene

Ipak, najveće administrativno rasterećenje i uštede poduzetnici će dobiti kroz ukidanje pet vrsta poreznih obrazaca koji su se morali dosad podnositi. Tako se planira ukidanje Izvješća o obavljenim donacijama hrane, Knjige izlaznih računa u papirnatom i elektroničkom obliku, Posebne evidencije o prodanim dobrima u putničkom prometu, Prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze te Posebne evidencija o primljenim računima.

Od 72,6 milijuna eura procijenjenih ušteda, najveći dio odnosi se na ukidanje evidencije o primljenim računima koje su poduzetnike dosad koštale oko 61 milijun eura godišnje. Osim toga, izmjenama zakona predviđa se produženje vremena za prijavu poreznih obveza koje će se moći podnijeti do kraja mjeseca, a ne do 20. u mjesecu.

– Neosporno je da će razmjena eRačuna zahtijevati određene prilagodbe u poslovanju poreznih obveznika, koje će se prvenstveno odnositi na prilagodbu softverskih rješenja, međutim naglašava se da će u vođenje obveze razmjene eRačuna omogućiti i ostvarivanje ušteda za porezne obveznike, navode iz Ministarstva financija u obrazloženju zakonskog prijedloga.

Tvrtke koje se bave računovodstvom pozdravljaju ukidanje administrativnih obveza i produljenje rokova za podnošenje prijava PDV-a i ostalih prijava, ali ne vide velike uštede u najavljenim izmjenama Zakona o PDV-u jer kažu da se uvode nove obveze, koje ministarstvo nije navelo, poput eIzvještavanja, odnosno novog procesa izvještavanja o stanju i naplati eRačuna, što može povećati administraciju za neke klijente.

– Ako procijenjenu uštedu od 72,6 milijuna eura rasporedimo na 180 do 200 tisuća obveznika PDV-a zajedno s obrtnicima, ušteda po klijentu iznosi od 362 do 403 eura godišnje, kaže ovlaštena računovotkinja i direktorica tvrtke za knjigovodstvo i savjetovanje Rosa Bilić.

Tehničke promjene

Pri tom skreće pozornost na činjenicu da će izmjene zakona nekim klijentima donijeti dodatne troškove, poput prilagodbe softvera, koja se procjenjuje na 500 do 2.000 eura ovisno o klijentu, a tu je i obuka osoblja za novi softver koja košta između 200 i 500 eura kao i ishođenje certifikata i održavanje sustava.

Knjigovodstva pritom procjenjuju da će zbog uvođenja novog sustava doći do "gubitka produktivnosti" koje će ih koštati od 300 do 1.000 eura.

– Time će ukupni jednokratni trošak za cijeli sektor knjigovodstva iznositi između 198 do čak 760 milijuna eura pa se pitamo gdje je tu stvarna ušteda, kaže Bilić i dodaje da knjigovodstva pozdravljaju javno savjetovanje, ali predlažu detaljniju procjenu troškova i širu podršku za digitalizaciju.

– Žao mi je što Vlada kod predstavljanja pozitivnih promjena nije objektivna i ne uzima u obzir nove obveze, posebno za manje klijente bez digitalnih resursa. Što se tiče kaznenih odredbi, njih bi trebalo odgoditi, a u praksi primijeniti prvo opomenu, pa tek potom kažnjavanje, poručuje Bilić.

Izmjene zakona predviđaju i nekoliko tehničkih promjena poput ukidanja obveze izdavanja računa za mjenjačke poslove u tuzemstvu te jasnije definiranje obveza čuvanja računa, neovisno o tome jesu li u papirnatom ili elektroničkom obliku.

Prijedlog izmjena zakona u javnom je savjetovanju do 18. listopada, a na snagu stupaju istodobno sa Zakonom o fiskalizaciji (Fiskalizacija 2.0).

Povezane vijesti

• Rusija planira smanjiti udio dolara u stabilizacijskom fondu - izvor
• Predstavljena nacionalna studija o nefinancijskom izvještavanju
• Mfin: Izdano gotovo 1,5 milijardi kuna trezoraca