Prvog srpnja ušli smo u drugu polovinu Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., a prema posljednjim podacima Europske komisije, Hrvatska je dosad realizirala tek 5,7 posto alokacije, dok je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji završava iduće godine, ispuniti ostalo čak 64 posto pokazatelja, upozorila je Udruga profesionalaca za EU fondove pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca o alarmantno niskoj iskorištenosti europskih sredstava po čemu je Hrvatska nakon Španjolske, koja je ispunila tek 4,5 posto alokacije iz višegodišnjeg okvira, na samom dnu Europske unije.

U velikom riziku

Hrvatska po neiskorištenosti EU sredstava posebno loše stoji u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe, poput Češke, koja je povukla 19 posto sredstava, Rumunjske (15 posto), Poljske (12 posto) ili Mađarske s deset posto iskorištenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira.

HUP stoga predlaže Vladi da sredstva koja su namijenjena velikim javnim infrastrukturnim projektima za koje postoji opasnost da neće biti realizirani u roku, hitno preusmjeri privatnim poduzetnicma koji već imaju čitav niz spremnih projekata za europsko financiranje.

– Apsorpcija sredstava je zabrinjavajuće niska, a Višegodišnji financijski okvir završava 2029. Sustav mora hitno promijeniti pristup. Nužno je uspostaviti jasan i redovit kalendar objave poziva, držati se isplaniranih rokova termina objave Poziva i rokova završetka postupaka evaluacije pristupnih projektnih prijedloga i ugovaranja projekata. Kada se usporedi Indikativni plan objave poziva iz siječnja sa stvarnom situacijom u lipnju, čak 83 poziva su kasnila ili se nisu objavila, upozorila je Ana Fresl, dopredsjednica HUP – Udruge profesionalaca za fondove Europske unije.

Ako se zadrži trenutačna dinamika korištenja sredstava, ističu u HUP-u, ozbiljno je ugrožen cilj potpune apsorpcije do kraja programskog razdoblja. Uz postojeće mehanizme automatskog povlačenja neiskorištenih sredstava, postoji stvaran rizik da dio alokacije ostane neiskorišten jer svako daljnje čekanje predstavlja izgubljenu priliku koju će druge zemlje brzo iskoristiti, upozoravaju u udruzi poslodavaca.

Uz ubrzanje dinamike objave poziva i pojednostavljenje administrativnih postupaka u HUP-u posebno ističu nedovoljnu koordinaciju među institucijama, duge evaluacijske postupke, administrativno opterećenje prijavitelja te izostanak dosljedne interpretacije pravila kao prepreke koje bi trebalo popraviti.

HUP stoga pozdravlja potez Vlade te odluku Europske komisije i Vijeća EU-a iz lipnja ove godine kojom su odobrene izmjene hrvatskog NPOO-a. Time je, navode, omogućeno uklanjanje, smanjenje ili prilagodba ciljeva kod 30 mjera te preusmjeravanje sredstava u one aktivnosti koje imaju veći učinak i izvedivost.

Iz HUP – Udruge profesionalaca za fondove EU-a su stoga pozvali sve nadležne institucije, a posebno koordinacijska i upravljačka tijela, da hitno ubrzaju dinamiku objave poziva, ostvare kontinuitet objave poziva u skladu s indikativnim planovima, pojednostave administrativne postupke, ojačaju kapacitete za evaluaciju i uključe poduzetnike u pravovremeno planiranje daljnjeg procesa programiranja za novo razdoblje.

Ulagati u elektromrežu

Ako zemlja poput Hrvatske želi podići svoju razinu produktivnosti s jedne vrlo niske razine od svega dvije trećine prosjeka EU-a, ulaganja u inovacije bi joj tebala btii glavna stvar, predlaže glavni ekonomist HUP-a dr. Hrvoje Stojić. Naveo je kako je više relevantnih istraživanja pokazalo da se prinos na ulaganja u istraživanje i razvoj kreće tako da na jedan uloženi euro donosi ekonomiji od osam do 11 eura, čak unatoč tome što neki projekti i propadnu.

Osim inovacija, kaže Stojić, Hrvatska pod hitno treba ulagati i u vlastitu elektroenergetsku mrežu jer će za pet godina 50 posto mreže biti zastarjelo, odnosno isteći će joj rok upotrebljivosti. A bez otporne elektroenergetske infastrukture, dodao je, neće biti ni zelene tranzicije ni ulaganja u novu, modernu industrijsku bazu.

– Hrvatska kao zemlja koja dosta ovisi o turizmu ne može si priuštiti da u situaciji kada se stanovništvo više nego udvostruči u jednom kratkom vremenskom periodu ima iskakanja elektro-energetske mreže, rekao je Stojić. Također je naveo da porast cijene električne energije za 10 posto utječe na rast stope nezaposlenosti za jedan do jedan i pol posto.

U HUP-u za lošu apsorpciju europskih sredstava ipak ne upiru prstom u državu i njezina upravna tijela. Naglasili su kako je »bitan dio institucija dosad bio vrlo kooperativan u razjašnjavanju dilema i komuniciranju razloga problema«. Navode da partnerska suradnja zaista jest ojačana i pohvalna, no poručuju da je važno pojačati rezultate povlačenja EU sredstava.

Bez veće proizvodnje hrane, nema ni pada cijena

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca dr. Hrvoje Stojić komentirao je ubrzavanje inflacije na 3,7 posto u lipnju, kazavši da "turizam čini svoje", ali i da bi se godišnja stopa inflacije trebala smanjivati u drugoj polovini godine. Pojasnio je kako je Hrvatska posebna po tome što se u kratkom vremenskom razdoblju broj potrošača više nego udvostruči. Podsjetio je da smo po cijenama usluga, koje najviše doprinose inflaciji, bili oko 30 posto ispod prosjeka Europske unije, ali je uslijedio njihov brzi rast.

– Jako bitno je za spomenuti da bi Hrvatska trebala u narednom razdoblju obuzdati rast mase plaća u javnome sektoru koji se u posljednja dva proračunska ciklusa kreće na razini od oko 58 posto I time smo apsolutni rekorder, navodi Stojić.

Što se tiče cijena prehrambenih proizvoda, Stojić kaže da će cijene hrane i prehrambenih proizvoda biti stabilnije i niže onda kada Hrvatska bude imala snažniju i konkurentniju vlastitu proizvodnju. Podsjetio je da Hrvatska, u regionalnom kontekstu, ima jedan od najviših trgovinskih deficita upravo u poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

Povezane vijesti

• Buzetski srednjoškolci na praksu preko granice
• U hrvatsko zdravstvo investirat će se 300 mil. eura iz EU fondova
• Pazin od EU-a očekuje 41,3 milijuna kuna