ideološki sukob
Desnica raste a ljevica organizira festivale: Ustaški pozdravi i mlake reakcije
(Snimio Sanjin Strukić / Pixsell)
Ratno-veteranski pokušaji zabrane niza ljevičarskih kulturnih festivala u Hrvatskoj ovog ljeta neodvojiv su dio novog općeg rasta desnice u zemlji. U svakom od slučajeva izravnog fizičkog konfrontiranja predstavnika braniteljskih udruga s festivalskim organizatorima i publikom, poput onih u Benkovcu i Šibeniku te Korčuli – koji se tek ima dogoditi, ali je otpor već najavljen – potonji su optuženi da svoje programe kreiraju kao "mrzitelji Hrvatske". Pritom braniteljima navodno prije svega smeta što za svoje "promoviranje inicijativa suprotnih hrvatskim interesima" dobivaju javni novac, piše Deutsche Welle.
Tvrdnje o spornim programima nisu predstavnici veterana ni pokušali argumentirati, niti su se dali omesti prigovorima onih koji su očekivali takav prilog eventualnoj raspravi. Kao što je prokomentirao jedan od njih, došlo je drukčije vrijeme u kojem se oni sami mogu slobodnije ponijeti. Najveći dio medijskih komentatora je to pripisao efektu novijeg popuštanja vlasti prema upotrebi ustaškog pozdrava "Za dom – spremni!" u javnosti.
Kulturkampf – ne tek od jučer
No, mimo festivalskih organizatora, odgovor s ostatka ljevice na sve to bio je posve mlak, što nas je ponukalo na pitanje: zar ona danas postoji samo u kulturi? Ili je ima i drugdje, ali ju zasad desničari uspijevaju locirati samo na festivalima.
Puležan Dean Duda, profesor književnosti i kulturalnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, procjenjuje kontekst tog svojevrsnog Kulturkampfa i nemoć ljevice u Hrvatskoj kao fenomen koji postoji otprije. "Recentni sukobi oko festivalskih rituala samo su posljednja epizoda konjunkturnog gubljenja snage i hlapljenja lijevih ideja iz političke arene", rekao je Duda za DW.
Na pitanje gdje se u Hrvatskoj može sresti ljevica on i sam navodi – eno je na festivalima. "Ona tamo razgovara, analizira, nudi argumente, glumi, pleše i pjeva", opisuje Dean Duda, "a zatim redovito slavi otvorenost u razmjeni mišljenja s bliskim i udaljenijim političkim pozicijama."
Po Dudi, društvena klima u Hrvatskoj je takva da se svaka lijeva ideja osjeća kao zalutali i bespotrebni gost, a njezini zagovornici u javnosti figuriraju poput marginalnih čudaka. Prebrisano je stoljeće njene borbe, stigmatizirana je i izbačena čitava tradicija. Usto liberalna identitetska politika prekriva onu lijevu i posve potiskuje temeljni sukob rada i kapitala, tvrdi on. "I posve se slažem s recentnom tezom Marka Kostanića u tjedniku Novosti da su ljevici preostali uglavnom festivali."
Iritantna lijeva autokomunikacija
Duda se tu referira na jedan članak spomenutog autora s tezom o ključnoj funkciji navodnog ili realnog klasnog jaza koji određuje lakši nasrtaj braniteljskih desničara na kulturnjake, dok sama ljevica taj aspekt ne može vidjeti. "U taj je kut stjerana ili se u nj dobrovoljno iz egzistencijalnih razloga povukla ne znajući bolje nakon klasnog pomaka i gubljenja tradicionalne baze. I sad čak i ta benigna pozicija, nešto kao povremeni posjet cirkusa našim gradovima, čisti larpurlartizam u neku ruku, nervira desnicu", smatra ovaj profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
"Baš ta suzdržana, da ne kažem smjerna i pristojna, lijeva autokomunikacija iritira desnicu jer ova nije dovoljno taktički pametna da, nakon što je potiho zauzela sve institucije, dopusti bar festivalski karneval koji ionako ne razumije", procjenjuje Dean Duda.
On smatra da desnica nema nikakvu eksplicitnu vidljivost u proizvodnji kulturnog polja, već prije svega u njegovoj mirnoj ili nasilnoj regulaciji. No komplementarnim smatra i problem nedostatka lijeve vidljivosti na širem, općem planu, npr. u ekonomiji, zdravstvu ili ostalim društvenim sferama. Iz te neprisutnosti je onda teško pojasniti društvernu dinamiku i klasnu podjelu u društvu, naglašava Duda. "S druge strane", dodaje on, "teško je naći neki drukčiji model kulture od festivalske, dakle ne radi se tu samo o lijevoj praksi. Jedan od razloga jest dotrajalost modela nevladinih udruga, civilnog društva i pogona nezavisne kulture."
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
