Pomoćnici u nastavi zatražili su od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih povećanje minimalne satnice koja danas iznosi 7,50 eura bruto i priznavanje punog radnog opterećenja, a ne samo aktivnih nastavnih sati koje su odradili s djetetom.

Naime, mnogi pomoćnici u nastavi imaju "rupe" u radnom rasporedu zbog predmeta koje učenik ne pohađa, što dovodi do toga da odrađuju više sati od ugovorenog.

Ti dodatni sati nisu im plaćeni, niti ulaze u radni staž pa traže da se to zakidanje prekine i da im se prizna puni radni staž koji odrade u školi. Povećanje minimalne satnice traže jer, tvrde, ona danas nije prilagođena inflaciji i rastu troškova života u Hrvatskoj.

Definirani poslovi

– U članku 5. i 6. Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima utvrđena je minimalna satnica od 7,50 eura bruto, ali ta je satnica u trenutnim ekonomskim okolnostima neprilagođena velikim porastima troškova života i inflaciji u Hrvatskoj.

Smatramo nužnim da Ministarstvo što prije pristupi izmjenama Pravilnika kojima bi se, shodno realnoj ekonomskoj situaciji i rastu cijena, osiguralo i povećanje minimalne satnice za pomoćnike u nastavi.

Nije logično niti pravedno da cijene svih proizvoda i usluga kontinuirano rastu, dok satnica pomoćnika u nastavi na nacionalnoj razini ostaje nepromijenjena kroz dulje razdoblje, poručuju u svojoj Facebook objavi Pomoćnici u nastavi/Pun-Hr, koji okupljaju oko tisuću članova.

Njihov je drugi zahtjev priznavanje punog radnog opterećenja, neposrednog i posrednog rada te odgovarajućeg radnog staža. Aktualni pravilnik, naime, jasno definira popis poslova koje pomoćnik obavlja, a to osim nastave uključuje i pripremu materijala, komunikaciju s roditeljima i stručnjacima, pisanje izvješća, podršku na izletima i izvannastavnim aktivnostima te stručno usavršavanje.

– Pravilnik izričito propisuje da rad pomoćnika obuhvaća sve nastavne, izvannastavne i izvanučioničke aktivnosti, pa je ispravno i zakonito tražiti da se u radne sate i priznavanje staža uključi cjelokupno radno opterećenje, a ne samo neposredan rad s učenikom, smatraju pomoćnici u nastavi.

Na temelju svega navedenog, traže od Ministarstva pokretanje hitne procedure povećanja minimalne satnice pomoćnika u nastavi prema aktualnim inflacijskim kretanjima i rastuće životne troškove te priznavanju punog radnog staža za neposredni i posredni rad predviđen pravilnikom.

Financiranje iz EU-a

U Udruzi pomoćnika u nastavi PUN-Hr slažu se s ovom inicijativom te smatraju da je izdvajanje jedinica lokalne samouprave za pomoćnike u nastavi doista prenisko.

– Financiranje pomoćnika u nastavi danas najvećim dijelom ide putem EU projekata. Iz fondova Europske unije za svakoga od nas izdvaja se 1.035 eura mjesečno, a ostatak pokrije lokalna samouprava, što je tek oko 10 posto ukupnog troška.

Manji dio financira Ministarstvo obrazovanja preko udruga, a ostatak se pokriva od igara na sreću. Projekti su ugovoreni do 2027. godine i teško je očekivati da će sada biti neke korekcije satnice na nacionalnoj razini, a tada će se vidjeti je li ministarstvo spremno izdvojiti novac za tu kategoriju djelatnika u školama i kako će se trajno regulirati njihov status, kaže čelnica Udruge, Nataša Pavičić.

U pogledu minimalne satnice, podsjeća da lokalna samouprava i danas ima mogućnost povećati tu satnicu iz vlastitih budžeta, što dio gradova i općina i čini, dok obračun odrađenih sati i njihovo vrednovanje u radni staž smatra problemom kojega treba sustavno riješiti.

– Pomoćnici u nastavi prijavljeni su na satnicu koju stvarno odrade, za razliku od učitelja koji imaju četiri plus četiri sata – četiri sata neposrednog rada s djecom, a četiri su pripreme i sve ostalo. Mi radimo pet ili šest sati dnevno i samo nam se to računa u satnicu, navodi Pavičić.

Izjednačiti situaciju u školama

– Škole često izokreću pravilnik. Najveći su problem one škole gdje je cjelodnevna nastava i gdje pomoćnik, ako mu se prizna maksimalnih osam sati, radi od 8 do 14,45 sati, a neke škole ih prijave od 8 do 16 sati.

To nije u redu, jer se nama računaju školski, a ne sunčani sati, ilustrira Pavičić. Događa se, potvrđuje, i da škola ne plaća pomoćniku za sate koje dijete nije na nastavi, ali je u školi.

– Pomoćnik mu pruža podršku, s njim je i kad dijete ima rupu, a ti mu se sati uopće ne plaćaju, ističe. Situacija u školama je vrlo šarolika, i trebalo bi je, zaključuje, napokon ujednačiti.

Povezane vijesti

• Iako im je Grad Pazin povećao satnicu, tražit će povećanje i na državnoj razini. Prosjek plaće s kojim preživljavaju je ispod svake granice
• Izašli sporni oglasi za pomoćnike u nastavi. Udruga upozorila da su uvjeti gori u odnosu na prošlu školsku godinu: "Ne potpisujte"
• Djece koja trebaju pomoć sve je više, ali mnogi bježe iz sustava zbog loših uvjeta