Uvođenje obveznog vojnog roka za muškarce, a dragovoljnog za žene potaknulo je prilično živahnu javnu raspravu. Službena javna rasprava traje do 4. srpnja, a u sklopu nje pojavio se niz zanimljivih komentara zakonskih tekstova čiji je autor MORH.

Jedna od zanimljivih tema svakako je i ona koja se bavi time da je za muškarce koji ove godine pune 19 godina vojni rok obvezan, dok žene te dobi ovu obvezu nemaju, ali mogu se javiti za dragovoljno služenje vojnog roka.

Članak koji regulira ovo područje propisuje da "muškarci vojni obveznici podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu".

– Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje, piše u prijedlogu MORH-a.

Vojni dril

U javnoj raspravi sada se pojavilo mišljenje da bi obvezni vojni rok trebao važiti i za žene i i za muškarce. Međutim, motivi su različiti.

Na primjer, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić smatra da je rješenje protivno Ustavu jer diskriminira žene zbog toga što ne moraju ići na obvezno služenje vojnog roka i time ostaju bez prava i privilegija, na primjer prednosti prilikom zapošljavanja u državnoj službi.

S druge pak strane, neki građani muškog spola koji sudjeluju u javnoj raspravi smatraju da ovo rješenje diskriminira baš njih, dakle muškarce, i to zbog toga jer oni moraju služiti vojni rok, a žene ne moraju. A čime su u prednosti jer, ako baš neće, neće morati prolaziti vojni dril ili civilno služenje vojnog roka.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže da je svoje načelno stajalište ranije uputila MORH-u.

Smatra da nejednak zakonski tretman temeljen na spolu ne znači uvijek i postojanje spolne diskriminacije, no svoje će mišljenje sagledati i revidirati u kontekstu prednosti koje je zakonodavac odlučio uvesti za osobe koje su obvezne sudjelovati u vojnom osposobljavanju, u usporedbi s onima koje sudjeluju dobrovoljno, odnosno uopće ne sudjeluju.

– U konkretnom slučaju, radi se o takozvanoj neizravnoj diskriminaciji utemeljenoj na spolu, koja je također zabranjena pa takvo zakonodavno rješenje ne možemo podržati jer je u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, a koji je takozvani organski zakon što znači da je iznad svih ostalih koji, slijedom toga, moraju biti usklađeni s njim, poručuje Ljubičić.

Legitimni cilj

Dodaje da spomenuti Zakon određuje da "neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kriterij ili praksa stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe suprotnog spola, osim ako je ta pravna norma, kriterij ili praksa objektivno opravdana legitimnim ciljem, a sredstva usmjerena postizanju tog cilja su primjerena i nužna".

– U konkretnoj situaciji ne postoji legitimni cilj propisivanja prednosti osobama koje sudjeluju u obveznom dvomjesečnom vojnom osposobljavanju, a niti su sredstva usmjerena postizanju tog cilja primjerena i nužna.

Sukladno tome, za očekivati je da će ova naizgled neutralna norma dovesti u nepovoljan položaj baš žene jer za njih nije propisano obvezno vojno osposobljavanje pa će zasigurno nerazmjerno manji broj žena i ostvarivati propisane zakonske beneficije, smatra Ljubičić.

Dodaje da bi žene bile potpuno neopravdano dovedene u nepovoljan položaj u području rada i zapošljavanja u svim državnim i javnim poduzećima u usporedivoj situaciji s muškarcima.

– Stoga ću predložiti ili ukidanje svih beneficija muškarcima ili uvođenje jednake dvomjesečne vojne obveze za sve, bez obzira na spol, poručila je Ljubičić.

Da bi i žene i muškarci trebali biti vojni obveznici smatra građanin Josip Ivoš kako bi se osigurala spolna ravnopravnost.

– Način na koji je članak trenutačno formuliran diskriminira muškarce jer im nameće obvezu koja za žene ostaje dobrovoljna. Takva razlika nije opravdana nijednim načelom jednakosti pred zakonom i proturječi Ustavu, osobito članku 14. koji jamči jednakost svih građana bez obzira na spol ili druge osobine, te članku 47. koji izričito navodi da je vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana, navodi Ivoš.

Po starom modelu

Dodao je da "ako se uvodi obvezna novačka obveza i vojna obveza, ona bi trebala biti univerzalna, rodno neutralna i neutralna po svim drugim osobinama za sve građane".

– Ravnopravna vojna obveza doprinosi i jačanju društvene kohezije i solidarnosti, demistifikaciji rodnih stereotipa u kontekstu sigurnosti i obrane, većoj participaciji žena u sigurnosnim strukturama, smatra Ivoš.

Građanin Tomislav Pavišić smatra da "obveza koja postoji za muškarce dok su žene isključene iz nje direktno dovodi muški spol u neravnopravnu poziciju". Kao primjer za diskriminaciju muškarca navodi i činjenicu da "što je s muškarcima, posebice očevima koji su po starom modelu odslužili vojno osposobljavanje u trajanju deset mjeseci, a pritom im to razdoblje nije priznato u radni staž".

Irena Ožvald smatra da je "potrebno uskladiti novačku obvezu i obvezu služenja vojnog roka s Ustavom te propisati obvezu jednako za muškarce i za žene.

– Neprihvatljivo je da se ženama jamči sloboda izbora, dok se muškarcima propisuje obveza, smatra Ožvald.

Povezane vijesti

• U zemljama EU žene rade za plaću do 3. studenoga, a poslije besplatno
• Gostuju na pulskom Kaštelu: SVE O ŽENAMA (I MUŠKARCIMA)
• Muškarci i žene oraspoložili publiku