U usporedbi s pacijentima dijagnosticiranima u razdoblju 2011.–2015., petogodišnje preživljenje u razdoblju 2016.–2020. povećalo se za osam sijela – pluća, dojka, prostata, melanom, debelo crijevo, gušterača, želudac i jajnik. Kod raka vrata maternice, nažalost, bilježi se negativan trend – smanjenje preživljenja za 1 postotni bod.

Ti podaci potvrđuju da ulaganja u onkologiju daju rezultate, iako Hrvatska i dalje ima među najvišim stopama incidencije i smrtnosti od raka u EU-u, kao i nizak udio izravnih ulaganja u liječenje u odnosu na europski prosjek.

U izvješću se navodi da dječja akutna limfoblastična leukemija u Hrvatskoj ima iznimno visoku stopu preživljenja od 94  posto. Pacijenti s rakom prostate imaju petogodišnju stopu preživljenja od 90 posto,  s rakom dojke 84 posto, s melanomom 82 posto.

S druge strane, stope preživljenja za agresivnije vrste raka znatno su niže, pa tako za rak vrata maternice stopa preživljenja iznosi 61 posto, za rak debelog crijeva 54 posto, a za rak pluća samo 15 posto. Najnižu stopu preživljenja ima rak gušterače – 8 posto.

No, u usporedbi s pacijentima kojima je dijagnoza postavljena u razdoblju od 2011. do 2015, petogodišnje preživljenje povećalo se za svih osam vrsta raka osim raka vrata maternice, kod kojeg je zabilježeno smanjenje od 1 postotnog boda.

Najveća poboljšanja zabilježena su kod raka prostate i dječje akutne limfoblastične leukemije, gdje se preživljenje povećalo se za 7 postotnih bodova, kod melanoma za 5 postotnih bodova, raka pluća (4 postotna boda), raka debelog crijeva (3 postotna boda), raka dojke (3 postotna boda) i raka gušterače (2 postotna boda).

Peta najviša procijenjena stopa incidencije raka u EU

Procijenjena stopa incidencije raka u Hrvatskoj 2022. iznosila je 638,3 slučaja na 100 000 stanovnika, što je za 12 posto više od prosjeka EU-a (571,5 slučajeva na 100 000 stanovnika).

Nadalje, Hrvatska ima petu najvišu procijenjenu incidenciju među zemljama EU+Norveška i Island. Viša je samo u Norveškoj, Danskoj, Irskoj i Nizozemskoj.

Muškarci u Hrvatskoj znatno su više izloženi riziku. Stopa incidencije za muškarce u 2022. procijenjena je na 802 slučaja na 100 000 stanovnika, što je za 17 posto više od prosjeka EU-a. Stopa incidencije za žene u 2022. iznosila je 529 slučajeva na 100 000 stanovnika, dok je prosjek EU iznosio 488 slučajeva na 100 000 stanovnika. Riječ je o razlici od 8 posto.

U Hrvatskoj je najveća incidencija novih slučajeva raka u muškaraca zabilježena za rak prostate, koji čini 21 posto, dok je prosjek u EU  23 posto. Zatim slijede rak debelog crijeva (17 posto) i rak pluća.

Među ženama u Hrvatskoj najveću incidenciju ima rak dojke, 26 posto, što je manje od prosjeka u EU (30 posto). Zatim slijede rak debelog crijeva (13 posto) i rak pluća (9 posto) sa stopama koje su slične prosjeku EU.

Hrvatska je 2021. zabilježila drugu najvišu stopu smrtnosti od raka u europskim zemljama, odmah nakon Mađarske. Stope smrtnosti od raka smanjuju se istim tempom kao i u zemljama s usporedivim gospodarstvima, ali sporije od prosjeka EU.

Znatno povećanje prevalencije raka velik je problem iz perspektive javnog zdravlja i glavni je razlog za uspostavu hrvatskog Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2030. Gotovo dva posto stanovnika Hrvatske dobilo je dijagnozu raka u posljednjih pet godina (podaci iz 2022.).

Poboljšala se uspješnost

Hrvatska je 2021. za preventivnu skrb izdvojila 4 posto ukupnih izdataka za zdravstvo, što je manje od prosjeka u EU-u (6 posto).

Poboljšala je stope probira raka dojke i vrata maternice i sad su iznad prosjeka EU-a, ali stope probira raka debelog crijeva i dalje su niske.

Niska procijepljenost protiv HPV-a u Hrvatskoj povećala se, no procijepljenost je sustavno niska te se poziva na provedbu temeljite i kontinuirane javnozdravstvene strategije za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s HPV-om.

Kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža je nego u drugim državama članicama EU-a, ali se ta razlika smanjuje.

U Hrvatskoj postoje ogromne su razlike u raspodjeli troškova u odnosu na Europu. Smanjena produktivnost zbog obolijevanja čini 44 posto troškova liječenja raka u Hrvatskoj, tri puta više od prosjeka EU.

Oko 26 posto ukupnih izdataka za rak u Hrvatskoj odnosi se na izdatke za zdravstvenu skrb (uključujući lijekove), dok je prosjek EU-a 49 posto.

Iz izvješća proizlazi da ova ogromna razlika nastaje zbog toga što se rak u Hrvatskoj liječi kasno, bez jednake dostupnosti inovativne terapije te se većina troška zdravstvene skrbi gubi na smanjenoj produktivnosti zbog prerane smrti, odsutnosti zbog bolesti i trajne onesposobljenosti/invaliditeta radno sposobnih pacijenata.

Također nedavno izvješte Švedskog instituta za zdravstvenu ekonomiku objavilo analizu u području liječenja raka posebno s ekonomskog aspekta i podataka koliko koja zemlja u Europskoj uniji ulaže u zdravstvenu skrb u liječenju raka.

Zdravstvena potrošnja na liječenje raka varira gotovo tri puta među zemljama. Hrvatska je po izravnoj potrošnji za rak koji uključuju medicinsku opremu, lijekove i medicinsko osoblje na začelju Europe sa 130 eura potrošnje po stanovniku dok se u Njemačkoj izravno za rak troši preko 400 eura.

Gledajući neizravne troškove za rak, situacija je obrnuta te prednjačimo u odnosu na ostatak Europe, odnosno u skrbi oko raka najviše trošimo na smanjenje produktivnosti zbog visokog mortaliteta, odsutnosti zbog posla i invaliditeta zbog bolesti.

Imamo dovoljno onkologa

U izvješću se navodi i da je Hrvatska 2023. imala 376 specijalista onkologije, to jest 9 specijalista na 100 000 stanovnika, što je dovoljno za trenutačne potrebe.

Ostvareni su važni pomaci u sestrinskoj skrbi za onkološke pacijente, koji uključuju prvu međunarodnu akademiju i planove za specijalizaciju i napredne uloge u liječenju raka. Hrvatska potiče visokokvalitetno liječenje raka opsežnim uvođenjem biosličnih lijekova.

Kad je riječ o palijativnoj skrbi, 2023. bila su određena 52 koordinatora i uspostavljen 41 mobilni tim u 30 domova zdravlja u svim županijama.

Očekuje se da će se u razdoblju 2023. – 2050. zbog raka povećati broj slučajeva depresije u Hrvatskoj, ali i da će se očekivani životni vijek skratiti manje od prosjeka u EU.