U srijedu, 27. svibnja održano je savjetovanje VODKOM 2025. u organizaciji Inženjerskog biroa d.o.o. i Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije. Savjetovanje koje okuplja najistaknutije stručnjake u vodno-komunalnom sektoru pobudilo je velik interes djelatnika komunalnih poduzeća iz svih krajeva Republike Hrvatske.
Uvodno su se okupljenima obratili doc. dr. sc. Katarina Bačić, glavna direktorica Inženjerskog biroa, i mr. sc. Marko Eljuga, predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, dok je uvodno izlaganje održala Anja Bagarić, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Aktualnosti u sektoru vodnih usluga donijela je Elizabeta Kos, dipl. ing., ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Predstavila je novitete u domaćem zakonodavstvu kojima je prenesena sva pravna stečevina Europske Unije u području voda, a kojima se izmjenjuje pravni okvir u sektoru vodnih usluga u svrhu integracije pružatelja vodnih usluga. Prikazani su projekti dosadašnje provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. i Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. te Uredbe o vrednovanju učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga kojima se jačaju kapaciteti javnih isporučitelja vodnih usluga.
U svrhu aktivne daljnje provedbe programa vodnog gospodarstva i implementacije Nacionalnog akcijskog plana za smanjenje gubitaka vode u javnim vodoopskrbnim sustavima, sudionici su upoznati s istom te im je predstavljen rad i nadležnosti novoosnovanog Nacionalnog tijela za praćenje gubitaka u vodoopskrbnim sustavima. Sudionicima su predstavljeni i akcijski planovi za smanjenje gubitaka javnih isporučitelja vodnih usluga koji se tek trebaju usvojiti.
O NPOO projektima održivog gospodarenja vodama i obrana od poplava u Republici Hrvatskoj govorio je mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ., generalni direktor Hrvatskih voda. Prvotno je prikazan raspored i uporaba pojedinačnih iznosa sredstava za provedene Programe razvoja javne odvodnje otpadnih voda i razvoja javne vodoopskrbe i smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama, a što su poplave i restauracije. Sudionici su pozvani na savjesno izvršavanje svojih ovlasti i upravljanje dodijeljenim sredstvima te je ukazano na važnost zakonitog postupanja u svim segmentima realizacije projekata, a sve kako bi se što ekonomičnije raspolagalo danim sredstvima i potporama i postigla efikasnost djelovanja, a time i ostvarili ciljevi provođenja projekata uopće.
Trendove kakvoće podzemnih i površinskih voda Republike Hrvatske iznio je izv. prof. dr. sc. Mario Šiljeg, ravnatelj Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer. Istaknuo je bitnost trendova kakvoće voda za samu implementaciju pravne stečevine EU, obzirom ulazni podaci Instituta o kratkoročnim i dugoročnim trendovima kvaliteta površinskih i podzemnih voda ulaze u zakonske i podzakonske akte iz područja vodnog gospodarstva koji se donose na nacionalnoj razini, a reflektiraju se i izravno utječu na obveze koje nastaju u obavljanju vodno-komunalne djelatnosti te su posljedica faktora koji se odnose na općenito stanje voda u Republici Hrvatskoj.
O formiranju jedinstvene cijene i vrednovanju učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga govorio je Vladimir Šimić, dipl. iur., predsjednik Vijeća za vodne usluge. Naglasak je stavljen na primarni cilj integracije javnih isporučitelja vodnih usluga koji se ogleda u kontroli cijena. Stvaranje održivog isporučitelja sposobnog za provedbu projekata naknadni je cilj integracije javnih isporučitelja jer je integracija i krenula upravo s namjerom da se obuzdaju cijene vode u određenim granicama raspoloživog neto dohotka. Realizacija velikih investicija u aglomeraciji, a koje diktira Europska Unija i koje se odnose na izradu kanalizacija i pročišćivača otpadnih voda, polučuje velike troškove održavanja koji su u pravilu u rasponu od 40% do 60% cijene investicije, stoga je, formiranje jedinstvene cijene ključni alat za postizanje uvodno navedenog cilja održavanja kontrole rasta cijena.
O obavezi primjene Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti u vodnim isporučiteljima izlagala je Marija Portner Marinković, dipl. iur., stručnjakinja za kibernetičku sigurnost iz Zagreba. U svom izlaganju istaknula je visoku pravnu reguliranost zakonodavnim aktima Europske Unije u području kibernetičke sigurnosti te razjasnila kako recentni pravni propisi iz područja kibernetičke sigurnosti utječu na vodno-komunalno gospodarstvo, navodeći promjene i novitete u pravima i obvezama svih sudionika u obavljanju vodnih djelatnosti.
Savjetovanje VODKOM 2025. ponovno je potvrdilo svoju ulogu ključnog stručnog okupljanja u vodno-komunalnom sektoru Hrvatske. Kroz niz izlaganja otvorene su aktualne teme iz područja zakonodavstva koji se odnosi na vodno-komunalno gospodarstvo, održivog gospodarenja vodama, kibernetičke sigurnosti te učinkovitosti i integracije javnih isporučitelja vodnih usluga. Predstavljeni su značajni projekti i reformski zahvati koji doprinose jačanju kapaciteta sektora te učinkovitijem i održivijem upravljanju vodnim resursima, uz usklađivanje s europskim standardima i ciljevima zelene tranzicije.