U Hrvatskoj uskoro počinje služenje obaveznog dvomjesečnog vojnog roka ili obuke koju moraju proći mladići s navršenih 18 godina. Razloge uvođenja nove vojne obveze manje-više nitko ne dovodi u pitanje, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje "što je priziv savjest" i kako se on regulira. O toj temi razgovaralo se u HRT-ovom Studiju 4.
- Dvomjesečni rok je smiješan. Neće upoznati svoju vojarnu, a kamoli vojnu opremu. Vojnik se postaje nakon određenog vremena. Sedamnaest - osamnaest generacija nije služilo vojni rok i zato smatram da je četiri mjeseca minimum koji bi podijelio na temeljnu vojnu obuku od mjesec dana, specijalističku obuku od mjesec dana te završnu obuku u postrojbama gdje će se uvježbavati vod, napad u vodu, obrana i za to vrijeme nema odlazaka doma, rekao je Danijel Kotlar, umirovljeni brigadir HV-a.
- Vojni rok se nije smio niti ukinuti, on se trebao nastaviti. Kad se izgubi kontinuitet, teško je dosegnuti ono što smo nekada imali. Ljudi nisu osposobljeni za najnormalnije sigurnosne aktivnosti svakodnevnog života, nadovezao se dr. sc. Marinko Ogorec, Veleučilište Velika Gorica.
Jedan dio javnosti strahuje kako će nakon spomenute obuke naši mladići biti spremni za mobilizaciju, čak i slanje u ratne misije NATO-a, ako se to bude tražilo od Hrvatske.
Kotlar je rekao i kako dvomjesečnom vojnom roku nije jasno definiran priziv savjesti.
- Imamo velik broj zadaća koje bi trebala obraditi civilna zaštita. Ako moramo ubrzano osposobljavati naše mladiće, ja bih priziv savjesti dao na minimalno četiri mjeseca, ali bih ih osposobio i za sve one zadaće koje vojnici ne bi trebali raditi, kao što su potresi, poplave, klizišta, požari... Strašno mi je vidjeti našeg elitnog vojnika u kojeg ulažemo veliki novac, da on puni zečje nasipe, čisti ruševine..., rekao je.
Dodaje i kako bi morali imati osposobljenu civilnu zaštitu koja će uskakati za takve stvari, a ne kao u slučaju Petrinje gdje su stihijski dolazile skupine navijača, a onda se tek pozivala hrvatska vojska.
Cijeli prilog pogledajte ovdje.