NEDUŽNE ŽRTVE

Alarmantni porast nasilja: "Obiteljski dom i škola bi trebali biti najsigurnija mjesta za djecu. Sve je manje tako"

| Autor: Ljerka Bratonja Martinović
(Snimio Igor Kralj / Pixsell)

(Snimio Igor Kralj / Pixsell)


U prošloj je godini 21 dijete izgubilo život u prometu, sedmero je počinilo samoubojstvo, a još sedmero djece je ubijeno, pokazalo je izvješće pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu. Čak je 25 djece počinilo samoubojstvo u razdoblju od 2020. do 2022. godine, u kojem je, prema podacima HZJZ-a smrtno stradalo ukupno 105 djece, od toga 43 u prometu, 19 utapanjem, gušenjem ili padom, a petero je djece ubijeno. Samo je lani, dakle, ubijeno više djece nego u tri pandemijske godine, proizlazi iz izvješća.

Prema podacima MUP-a, u 2023. godini počinjeno je 6.409 kaznenih djela na štetu djece, što je povećanje za 22,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prijavljenim kaznenim djelima oštećeno je 6.913 djece, od čega 4.084 u dobi do 14 godina, 1.543 u dobi od 14 do 16 godina i 1. 286 djece u dobi od 16 do 18 godina. Nad djecom su počinjena 434 kaznena djela teškog fizičkog nasilja, a sedmero djece je u tom nasilju smrtno stradalo. Lani je počinjeno i 745 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Suicid je lani pokušalo učiniti 43 djece, a sedam je pritom smrtno stradalo.

Odgovornost obitelji

Uz te tragedije koje su se mogle spriječiti, kontinuirani porast obiteljskog i vršnjačkog nasilja, izdvajanja djece iz obitelji te poteškoće s mentalnim zdravljem ukazuju na zanemarivanje problema i nužnost većih ulaganja u sustave obrazovanja, pravosuđa, socijalne skrbi i zdravstva, upozorava pravobraniteljica za djecu. Podsjeća pritom da je prema posljednjoj procjeni stanovništva iz 2022. godine udio djece u Hrvatskoj je tek 17,3 posto, a smanjuje se iz godine u godinu.

– Kao o kapi vode na dlanu – tako bismo trebali brinuti o svakom djetetu, bez obzira na njegovo podrijetlo, mogućnosti ili mjesto rođenja. No, to nažalost nije tako, osobito za djecu koja žive u otežavajućim životnim okolnostima. Djeca s teškoćama u razvoju, djeca u riziku od nasilja u obitelji, djeca žrtve seksualnog nasilja, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca koja žive u siromaštvu, djeca s problemima u ponašanju te djeca manjinskih skupina i dalje u najvećoj mjeri trpe zbog kršenja njihovih prava u sustavu odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i zdravstva, upozorava pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.

Ured pravobraniteljice u 2023. godini primio je 13 posto više prijava o pojedinačnim povredama prava djece nego u prethodnoj godini, ukupno njih 2.183. Bilježimo zabrinjavajuće negativne trendove, osobito kada je u pitanju nasilje nad djecom, sigurnost djece u prometu te zaštita djece, kao i značajan porast broja pritužbi na sustav odgoja i obrazovanja, te naročito na sustav pravosuđa, navodi se u izvješću.

Helenca Pirnat Dragičević / Photo: Neva Zganec/PIXSELL

Seksualno nasilje

– Obiteljski dom i škola trebali bi biti najsigurnija mjesta za djecu. No, čini se da je to sve manje tako, jer je nasilje među i nad djecom u porastu. Nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama povećano je za više od 80 posto, a sa zabrinutošću pratimo i porast nasilja u obitelji, ističe pravobraniteljica.

Lani je njen ured zaprimio 120 prijava vezanih uz zaštitu djece od spolnog iskorištavanja i zloupotrebe, najviše od odgojno-obrazovnih ustanova.

– Zabrinjava velik broj prijava seksualnog nasilja u obrazovnim institucijama, posebno prijave o seksualnom uznemiravanju učenika od strane nastavnika, upozorava Pirnat Dragičević i podsjeća da takvi slučajevi nerijetko prolaze bez kaznenog progona, što omogućuje nastavak zlostavljanja.

Dječje igraonice izvan radara

U izvješću pravobraniteljice se ističu i pozitivni pomaci, poput novog prijedloga Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvođenja Barnahus modela za podršku djeci žrtvama seksualnog nasilja te pooštravanja sankcija za seksualne delikte. Navodi se, međutim, da je od 153 prijedloga tog pravobraniteljstva kod donošenja različitih propisa uvaženo tek 13.

Među prijedlozima koji nisu naišli na zeleno svjetlo je onaj da se napokon regulira rad igraonica za djecu. Ta usluga je praktički izvan radara i djelokruga upravnih tijela, a koriste je tisuće roditelja i djece godišnje, upozorava pravobraniteljica.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater