SEZONA VIRUSA

COVID-19 i hripavac jenjavaju, ali vrhunac epidemije gripe tek slijedi

| Autor: Ljerka Bratonja Martinović
(Snimio Patrik Macak / Pixsell)

(Snimio Patrik Macak / Pixsell)


Kašalj, glavobolja i visoka temperatura ovih su dana stanovnici mnogih domova, jer se COVID-19 odnedavno pridružila i gripa, a hripavac i respiratorno-sincicijski virus (RSV) začinili su dodatno paletu respiratornih infekcija ove sezone.

Iako virusi prijete sa svih strana, stručnjaci govore kako se ovogodišnja sezona respiratornih bolesti polako ipak primiče uobičajenim zimskim okvirima, u kojima glavnu riječ već desetljećima vodi gripa. Tako se i ovih dana u Hrvatskoj iz tjedna u tjedan povećava broj oboljelih od gripe, što govori da epidemija gripe ide uzlaznom putanjom, dok koronavirus i hripavac polako smanjuju svoj intenzitet.

Mnogima se, nakon teških godina pandemije koronavirusa, ova sezona zimskih bolesti čini prilično blagom i beznačajnom. No činjenica je da su davno zaboravljeni hripavac i druge respiratorne infekcije napunile ambulante te da COVID-19 i gripa, kao dvije teške respiratorne bolesti, i dalje odnose ljudske živote.

Tako od COVID-19 u zadnjih nekoliko mjeseci prosječno umre 80-ak osoba, što nije ni blizu pandemijskim brojkama, ali govori da COVID-19 i dalje svakodnevno odnosi po dva do tri ljudska života. Nešto je bolja situacija s gripom, koja nije ni izdaleka toliko patogena kao COVID-19, no prošli su tjedan epidemiolozi ipak zabilježili i prva dva smrtna slučaja od gripe u ovoj sezoni, i to pacijenata u dobi od 62 i 65 godina.

Zimska dinamika

U prvom tjednu 2024. godine, kažu podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je umrlo 50 ljudi s COVID-19, a od tog broja, za njih 18 smatra se da su umrli baš od COVID-19. Kod ostalih, smatra se da je smrt nastupila zbog drugog uzroka, najčešće primarne kronične bolesti koja se zakomplicirala. Slične su brojke zabilježene i prethodnih tjedana, no epidemiolozi su optimistični u pogledu nadolazećih tjedana kada bi ova infekcija, smatraju, napokon mogla stagnirati i prepustiti vodeće mjesto gripi.

Kad je riječ o COVID-19, zadnjih 10 tjedana bilježi se kontinuirani pad broja zaraženih. U prvom tjednu 2024. godine bilo je oko 2.000 oboljelih, tjedan prije toga 2.400, a još tjedan prije 4.400. Sličan je trend, kažu u HZJZ-u, bio prisutan i prošle sezone u ovo doba, s tim da su brojke zaraženih od COVID-19 bile nešto veće, i kretale su se između 6.000 i 7.000 zaraženih tjedno. Kako je COVID-19 počeo padati, tako se gripa počela dizati, a slična se dinamika događa i ove zime. Hoće li se trend nastaviti u narednim tjednima treba tek vidjeti, no epidemiolozi smatraju pozitivnom činjenicu da dva virusa, onaj gripe i COVID-a nisu u istodobnom naletu.

U prvom tjednu 2024. godine u Hrvatskoj je prijavljeno 817 novih slučajeva gripe, što je gotovo dvostruko više nego u zadnjem tjednu prosinca. Otkako se virus gripe ujesen pojavio u Hrvatskoj, ukupno je evidentirano 2.124 oboljelih, kažu u HZJZ-u.

– To jest porast u odnosu na tjedan prije, kada smo imali 449 prijava. Obično oko blagdana ima odstupanja i u prijavljivanju, i u tome koliko ljudi posjećuju liječnike, odnosno koliko se ljudi testira. Ali to je evidentno daljnji očekivani porast, što nije ništa neuobičajeno jer se nalazimo u uzlaznom kraku epidemije gripe, navodi epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović.

Virus cirkulira svugdje, u svim dijelovima Hrvatske, a uglavnom je to virus gripe A H3N2, koji je dominantan, zatim H3N1, a tu i tamo, vrlo sporadično, javi se i virus gripe B.

Vrhunac ovogodišnje sezone gripe tek je pred nama: on se obično događa krajem siječnja ili početkom veljače, a onda potraje dva do tri tjedna.

– Nikad se ne zna kakva će biti strmina te uzlazne krivulje, hoće li ona biti više položena ili će ići naglo prema gore. A onda slijedi vrhunac i opet silazna putanja. Obično za sezonsku gripu kažemo da traje od Božića do Uskrsa, ističe.

Jača sezona

Brojke oboljelih od gripe ove zime nisu veće u odnosu na prosjek, ali – upozorava epidemiologinja Petrović – to ne znači da se ne može dogoditi i jača sezona gripe. Tek je krenulo, prerano je za procjene, ističe.

– Imamo dva tjedna s evidentnim porastom, uzimajući u obzir i to da za blagdane službeno dobivamo ipak manji broj od onog što vidimo oko sebe. Ipak, službeno praćenje omogućuje nam da pratimo trend, a trend uspijemo uvijek uhvatiti, bez obzira na to što možda nemamo egzaktne realne brojke, navodi Petrović.

Povratak djece i tinejdžera u školske klupe jamči lakše širenje respiratornih virusa, a time i porast broja oboljelih od gripe. Djeca su, podsjećaju epidemiolozi, jako dobri prenositelji virusa, a kada im se pridruže i povratnici s godišnjeg odmora koji su putovali i boravili u drugim zemljama, može se očekivati nekoliko tjedana veće učestalosti gripe među hrvatskim građanima.

U Hrvatskoj je prošle godine od gripe oboljelo oko 40.000 ljudi, što lanjsku sezonu čini ispodprosječnom. Prije pandemije imali smo nekoliko godina s 60.000 oboljelih…. U ovom trenutku, međutim, nitko ne želi predviđati hoće li gripa ove godine biti jača ili slabija od pretpandemijskih.

Nažalost, protiv gripe cijepilo se malo ljudi, tek oko 350.000, kažu u HZJZ-u. Hrvatska je ove jeseni nabavila 500.000 doza četverovalentnog cjepiva protiv gripe, što znači da su velike količine ostale neiskorištene. Zato je HZZO i odobrio besplatno cijepljenje svima koji to žele, makar i nisu u rizičnim skupinama za koje se iz godine u godinu osigurava besplatno cjepivo. Cijepiti se i dalje može, a epidemiolozi pozivaju građane da to učine.

– Interes za cijepljenje je dosta slab. Nije naodmet zato podsjetiti one koji spadaju u rizične skupine da se ipak cijepe jer je gripa teška bolest. Ona kod rizičnih skupina može izazvati svakakve komplikacije, pa čak i smrt, navodi Petrović. Ista pravila, naravno, vrijede i za COVID-19, za koji je cjepivo također dostupno svim ugroženim skupinama građana.

– Svake godine imamo preminule od gripe. Procjena je da ih je godišnje 100-tinjak, pa sve do 500, ali se smrti od gripe nikada ne prijave u tom broju. Kolika je smrtnost od gripe promatra se kao višak smrtnosti, odnosno uspoređuje se očekivani broj smrtnosti u tom razdoblju godine u odnosu na detektirane. Osim što gripa izaziva komplikacije, može izazvati i akutni infarkt ili druga koronarna zbivanja kod kojih se nerijetko ne prepozna da je uzrok gripa. Ili pak gripa izazove pogoršanje osnovne bolesti, ali se ne gleda na to da je pogoršanje zapravo uzrokovala gripa. Slično je i kod COVID-19 – neki put se osoba ne testira ili se pak testira, ali se smrtni ishod ne poveže izravno s infekcijom, ističe.

(Ne)iskorijenjena bolest

Proteklu je jesen, a onda i zimu koja tek počinje, obilježila nezapamćena epidemija hripavca. Prema preliminarnim podacima HZJZ-a, u ovom je tjednu nakon blagdana Sveta tri kralja zabilježeno 270 oboljelih, što govori o daljnjem smanjivanju epidemije.

– Imali smo najveći tjedni broj novooboljelih od hripavca u prvoj polovini prosinca i od tada zapravo imamo stalni pad, sve manji broj prijava iz tjedna u tjedan, usporavanje priljeva novooboljelih. Nalazimo se u silaznom kraku epidemije, ističe epidemiologinja Petrović.

Kao što je hripavac, kao davno iskorijenjena bolest, ponovno poharao Hrvatsku zbog manje procijepljenosti stanovništva, tako su i mjere koje se poduzimaju, a to je izolacija oboljelih, dodatno cijepljenje, cijepljenje trudnica, liječenje i prokuživanje stanovništva, povećali prepreke za širenje epidemije i poboljšali situaciju s epidemijom davno zaboravljene bolesti.

– Bakteriji smo tim mjerama otežali daljnje širenje. Ona se više nema gdje prenijeti i tako se smanjuje širenje uzročnika i polako ispuhuje epidemija. Iako je krenula silaznom putanjom, trebat će nam još par tjedana prije nego završi, upozorava Petrović.

Zasad smo, po svemu sudeći, prošli vrhunac epidemije hripavca, a županije koje su dominirale brojem oboljelih, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb, danas imaju daleko manji broj oboljelih nego u prosincu. Unatoč tome, na snazi su – upozoravaju epidemiolozi – sve epidemiološke mjere kojima se štiti dojenčad i trudnice kao najugroženiju skupinu kod koje hripavac može izazvati veću štetu.

Liječničke ordinacije ove su jeseni i zime prepune pacijenata oboljelih od RSV-a, respiratorno-sincicijskog virusa koji je najčešći uzrok bronhiolitisa u dojenčadi i male djece. Prema podacima koje epidemiolozi dobiju indirektno, kao podatak o udjelu pozitivnih među testiranima, do porasta zaraženih ovim virusom je došlo u drugoj polovini prosinca.

Početkom prosinca taj je udio još uvijek bio relativno mali, RSV je potvrđen tek kod oko 10-ak posto testiranih, dok je krajem 2023. zabilježen dvostruko veći postotak, između 22 i 23 posto pozitivnih među testiranima u prvom tjednu 2024. godine. U HZJZ-u procjenjuju da smo sada na vrhuncu epidemije RSV-a, što znači da bi uskoro broj zaraženih mogao početi padati. Iako je dojam da je respiratornih virusa ove jeseni i zime više nego inače, epidemiolozi kažu kako je u pogledu RSV-virusa, koji se uobičajeno javlja od kraja listopada pa sve do veljače, lanjska sezona bila intenzivnija, s većim brojem oboljelih.

Zima pred nama, dakle, donosi još neko vrijeme pojačanog pritiska na ambulante i ljekarne, i povećanog broja bolovanja zbog sezonskih respiratornih bolesti. Kako sada stvari stoje, ova sezona ne bi trebala biti ni po čemu posebna, osim što će ostati upamćena po tome što nam se hripavac nakon desetljeća pauze, vratio na velika vrata.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater