Višnja Fortuna i Marin Piletić (Snimio Davor Kovačević)
Vlada će uskoro u proceduru pustiti izmjene pet zakona koje bi trebale popraviti status 15 tisuća umirovljenika koji primaju kombiniranu mirovinu, onu iz prvog i drugog stupa, ali i budućih umirovljenika koji će po odlasku u mirovinu birati taj model. No o prijedlozima umirovljeničkih udruga koji bi trebali popraviti standard preostalih milijun i 210 tisuća aktualnih umirovljenika, očitovat će se tek kad izračuna koliko bi koštali ti umirovljenički zahtjevi. Umirovljenici su po svemu sudeći najbliži tome da se zakonom uredi isplata određenog godišnjeg dodatka, koji bi trebao biti nešto poput 13. mirovine, ali neće on biti u visini redovite mirovine svakog pojedinog umirovljenika.
To su ukratko rezultati jučerašnje sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojem im je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike prezentiralo prijedlog izmjena zakona kojima se uređuje drugi mirovinski stup.
Budućim umirovljenicima Vlada će nastojati privlačnim učiniti odlazak u kombiniranu mirovinu time što će im omogućiti da nakon umirovljenja podignu čak petinu svoje štednje iz drugog stupa. Taj se iznos koji umirovljenici mogu dobiti jednokratno podiže s 15 na 20 posto. Često je ta isplata na početku umirovljenja bila motiv da se bira i mirovina iz drugog stupa, iako je ona značila da će do kraja života umirovljenici imati nešto niža mjesečna primanja iz drugog stupa. Tako bi jednokratna isplata za one koji skupe primjerice 20 tisuća eura štednje u drugom stupu, umjesto dosadašnje tri tisuće eura, ubuduće bila četiri tisuće eura. No podiže se i uvjet za tu jednokratnu isplatu, dosad je na nju pravo imao onaj tko će imati 15 posto veću mirovinu od najniže, sada će njegova mirovina morati biti veća 20 posto od najniže.
Uz to na dio mirovine koja se isplaćuje iz drugog stupa ubuduće će se isplaćivati dodatak, kao i za prvi stup od 27 posto.
Na dio mirovine iz drugog stupa dosad se obračunavao dodatak od 20,25 posto, a povećanje tog postotka znači da bi buduće mirovine iz drugog stupa trebale biti veće za više od šest posto. Kako je plan da zakoni na snagu stupe od 1. siječnja sljedeće godine to bi trebalo podići i mirovine oko 15 tisuća umirovljenika koji primaju mirovine i iz prvog i drugog stupa. Zasad se pravilo po koje se mirovine u drugom stupu usklađuju samo prema inflaciji neće mijenjati, ali se ukida ulazna naknada za umirovljenike, a postupno bi se na 0,20 posto trebala smanjiti i naknada za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.
- Cilj je osnažiti položaj drugog mirovinskog stupa i 15.000 umirovljenika koji primaju dvostupnu mirovinu, odnosno 2,2 milijuna budućih potencijalnih korisnika mirovine. Uz povećanje postotka jednokratne isplate i izjednačavanje dodatka na mirovinu iz prvog i drugog mirovinskog stupa, uvodi se mogućnost da mirovinska društva mogu ulagati novac obveznih mirovinskih fondova u nekretnine i imovinu tvrtki koje nisu izlistane na burzi, odnosno liberaliziraju se uvjeti ulaganja prema postojećem zakonu, kazao je Piletić.
Zakonskim izmjenama predlaže se ukidanje obveze prebacivanja u fond C pet godina prije mirovine, čime se željelo umirovljenike pred umirovljenje zaštititi najmanje rizičnim ulaganjima, ali ono je donosilo i najmanju premiju.
No sve ove izmjene u sljedećim godinama još uvijek neće učiniti privlačnima odlazak u mirovinu iz drugog stupa za većinu sadašnjih radnika, jer je primjerice ove godine tek petina novih umirovljenika birala kombiniranu mirovinu. Za sve one koji zarađuju manje od prosječne hrvatske plaće, a to je 60 posto radnika, teško da će i nakon duljih uplata od 20 godina odlazak u drugi stup biti isplativ iako je Vlada podigla dodatak na 27 posto. Na pitanje hoće li se nakon ove mini reforme drugog mirovinskog stupa konačno razgovarati o tome kakav je smisao uplate doprinosa u drugi stup za više od polovice radnika, ako je sigurno da će se oni vratiti u prvi stup i uzeti samo mirovinu iz državnog fonda, ministar Piletić je kazao da je formirana radna skupina koja će propitati cjelokupan mirovinski sustav i ponuditi odgovore na pitanje što dalje činiti dodajući da svaki umirovljenik u Hrvatskoj ima pravo izbora, odnosno hoće li primati dvostupnu mirovinu ili će se u potpunosti vratiti u prvi stup.
Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) Višnja Fortuna kazala je da za raspravu o budućnosti drugog stupa treba i više vremena i više podataka, te je kazala da su trenutno više zainteresirani za zahtjeve koji bi u sljedećim mjesecima trebali popraviti položaj umirovljenika, tako da se mirovine usklađuju više i češće pa da udio prosječne mirovine dosegne 50 posto prosječne plaće. Uz to umirovljenici traže i podizanje najniže mirovine, potpuno ukidanje poreza koji plaćaju umirovljenici, ali i ukidanje penalizacije nakon 65. odnosno 70. godine života.
Umirovljeničke udruge tražile su od Vlade i isplatu 13. mirovine koja bi se definirala zakonom, a zakone bi trebalo mijenjati i za ispunjenje ostalih zahtjeva, pa Fortuna procjenjuje da je nerealno očekivati da bilo koji od tih zahtjeva, ako ga Vlada prihvati, bude u primjeni prije 1. siječnja.
Procijenila je da je Vlada spremna uvažiti njihove zahtjeve, razgovarati o tome kako ih provesti u praksi, ali i ona i ministar Piletić kazali su da prije toga treba vidjeti koliko su oni financijski teški te kolike su mogućnosti proračuna da se doista i ispune.