Nije nam važan datum izbora, kaže Božo Petrov, predsjednik stranke Most, koja se za njih uvelike priprema. Među svojim politikama koje upravo predstavljaju je i ona o razvoju održivog turizma. Uz to, razgovarali smo o najaktualnijim političkim temama, od rebalansa proračuna koji Most nije podržao, do mogućnosti uvođenja elektronskog glasanja na sljedećim izborima.

- Počeli ste s predstavljanjem turističke strategije Mosta. Ukratko, što predlažete?

- Želimo da Hrvatska i za pet godina bude zemlja u koju će turisti htjeti doći, uživati u njezinim prirodnim ljepotama i obali. Zato nam je cilj sačuvati javno dobro od prekomjerne gradnje, omogućiti korištenje tog javnog dobra, a posebno javnih plaža, i to domicilnom stanovništvu. Zalažemo se za od obiteljski smještaj, od kojega želimo stvoriti hrvatsku turističku priču, jer upravo taj smještaj, zbog autentičnosti, turisti najviše cijene. Želimo potaknuti domaću poljoprivrednu proizvodnju i porezno rasteretiti obrtnike, ugostitelje, kako bi se turizam nastavio razvijati. Za svaki od ovih prijedloga naveli smo niz vrlo konkretnih mjera koji će to omogućiti, od oslobađanja četvrtine potrebnog plaćanja PDV-a za sve one koji nabavljaju barem 75 posto namirnica domaćeg porijekla, smanjenja PDV-a na 13 posto za pića, poreznog rasterećenja obiteljskog smještaja kroz priznavanja troškova ulaganja i poslovanja, do podizanja praga s 40.000 na 60.000 eura za ulazak u sistem plaćanja PDV-a. A ovo su samo neke od niza konkretnih mjera, jer smo obuhvatili ruralni i kontinentalni turizam.

- Može li Hrvatska na dulji rok sačuvati održivi turizam uz ovolik broj gostiju ili će žrtvovati svoje prirodne i urbane resurse da bi preživjela?

- Jasno je da razvoj turizma uz pozitivne, ima i negativne učinke, a osobito je očit utjecaj turizma na okoliš i lokalnu zajednicu, stoga smatramo da se država mora fokusirati na zaštitu javnog prostora kao općeg dobra i najvrjednijeg nacionalnog resursa, te sačuvati prostor od devastacije. Upravljanje javnim prostorom kao općim dobrom, tako da bude dostupno i stanovnicima i turistima, potičemo kroz valoriziranje obiteljskog smještaja kao hrvatske turističke priče, a obiteljski smještaj je autentično iskustvo koje turisti itekako cijene. Usmjerenost prema tom obliku turizma, donijet će još veće prihode, ali i sačuvati naše prirodno bogatstvo. Potrebno je i unaprijediti praksu prostornog planiranja tako da se odrede prostorni i infrastrukturni, a državna, županijska i lokalna razina kroz urbanističko planiranje moraju predvidjeti sve infrastrukturne potrebe, te sačuvati baštinu po kojoj smo prepoznatljivi. Ukoliko postoji jasno planiranje, onda se, na primjer, neće dogoditi da na vodovodnu cijev, za koju je planirano pet priključaka, spoji 25 priključaka. Isto vrijedi i za ostale komunalne potrebe, od kanalizacijskog sustava, gospodarenja otpadom, do zaštite pomorskog dobra, krajolika i kulturne baštine i građevina.

- Prema podacima Europske komisije, oko 60 posto Hrvata je relativno siromašno i ne može platiti ljetovanje od tjedan dana. Ovih je dana objavljeno da će 40 posto građana na odmor, ali ne nužno na hrvatsko more. Ne stvara li to jedan sve veći društveni jaz, nama bez novaca rasprave o sjajnim zaradama iznajmljivača apartmana i hotelskih kuća izazivaju neku vrstu pobune?

- Inflacija je dotukla građane. Ljudi razmišljaju i važu svaku kunu, troškovi života su dosegli enormne razmjere i svaka dodatna investicija, od maturalnog putovanja djeteta do ljetovanja, iziskuje sredstva koja je teško namaknuti. S druge strane, sto tisuća kućanstava, prema dostupnim podacima, bavi se turizmom i, budimo realni, mnogima je to dodatni izvor zarade. Budući da je čak 25 posto u toj zoni siva ekonomija, predložili smo mjere poput one da u obiteljski smještaj ulaze svi oni koji žive na adresi na kojoj pružaju usluge. Uz njih, i oni koji samostalno pružaju usluge, te smo definirali pojam domaćina koji vrijedi za od rodbinu i prijatelje. Pojasnili smo zašto bi ukinuli pojam nekomercijalni smještaj. Svakako treba podržati i poticati poduzetništvo, ne samo u turizmu, nego i drugim sektorima gospodarstva, s tim da je turizam najjača grana koja čini 20 posto BDP-a i ne smijemo ga pustiti niz vodu, nego osigurati da bude održiv.

- Turizam nije samo more.

- U našoj strategiji stoji i poticanje razvoja turizma i u drugim krajevima Hrvatske, a ne samo na moru. S obzirom na naše potencijale i kulturnu baštinu, jedinstveni smo po raznolikosti i bogatstvu. Turizam nije samo priča obale, nego i kontinentalne i ruralne Hrvatske, i tu smo predložili moguće poticaje, koje država može dati jer bi cilj trebao biti financijski neovisne obitelji, koje imaju mogućnosti za pristojan život u Hrvatskoj, a ne u Irskoj ili Njemačkoj.

- Vratimo se s mora u političke vode. Kada očekujete izbore za Sabor? Može se reći da će biti presudni za sljedeću petoljetku?

- Ne bavim se nagađanjima, niti mi je bitno hoće li biti mjesec prije ili mjesec poslije od predviđenog regularnog vremena, srpnja 2024. Svaki dan, od srpnja 2020., predlažemo različita zakonska rješenja za sve izazove s kojima se suočavaju ljudi u Hrvatskoj, od niskih primanja, visokih troškova života, pravosuđa, zdravstva, posla, obrazovanja, zaštite okoliša, pa sve do rasprava na okruglim stolovima koje organiziramo i koji se bave i poljoprivredom i zdravstvom i ekonomijom, umjetnom inteligencijom. Vjerujemo da će ljudi prepoznati da za izazove imamo realna, učinkovita rješenja, a ne PR ili parcijalna rješenja koja danas nudi Vlada, jer ne smije krenuti u niti jednu ozbiljnu reformu.

- Budući da u 2024. treba izabrati novi sastav Ustavnog suda, državnog odvjetnika, šefa SOA-e i načelnika Glavnog stožera HV-a, možda bi bilo dobro da izbori budu što ranije?

- Da je pravde i čestitosti kod ove Vlade, izbore bi sami raspisali nakon prve afere ministra koji je završio u pritvoru dok je bio ministar. U međuvremenu imali smo niz drugih ministara, članove užeg kabineta predsjednika Vlade koji su osumnjičeni za korupciju, krađu milijardi iz državnih tvrtki pa je gotovo pa neumjesno pitati je li trebaju izbori biti ranije. Trebali su se održati još jučer.

- Most slovi kao stranka koja nema koalicijski potencijal nakon odustajanja od suradnje s SDP-om 2015. godine i dva prekida koalicije s HDZ-om. Ipak, najavili ste suradnju s Hrvatskim suverenistima?

- Blago rečeno, zabavno je gledati sve one koji govore da s nama ne mogu ostvariti suradnju, a znate da će prvi pokušati pokucati na vrata nakon izbora. Ali, svi oni koji drže do države u kojoj je stup društva obitelj i obiteljske vrijednosti, do države bez korupcije ili klijentelizma i nepotizma, do države u kojoj postoji pošten balans prava poduzetnika i prava zaposlenika, dobrodošli su. Kao takve vidimo Hrvatske suvereniste i zato s njima razgovaramo o zajedničkom djelovanju.

- Domovinski pokret odbijate kao partnera?

- Da bi netko bio partner, taj treba poštene namjere pokazivati kroz vlastita djela. Ne može DP tražiti suradnju, a istovremeno godinama te iste potencijalne partnere ocrnjivati kroz medije na koje ima utjecaj.

- Što mislite o Akciji za promjene Marka Jelića? Neki kažu da je to novi Most?

- Ne razmišljam o drugim strankama. Most je jedinstven, jer i 2015. i danas imamo hrabrosti upustiti se u bitke zbog istine, pa makar nam prognozirali poraz. Ne kalkuliramo. Radije ću doživjeti politički poraz, nego pitati sebe jednog dana gdje sam bio kad su se lomila koplja oko slobode, prava građana protiv diktature koja se pokušala uvesti na stražnja vrata. Beskompromisnost, hrabrost je ono što odlikuje Most, i zato će Most uspjeti i na idućim izborima.

Povezane vijesti

• Petrov: Službeni razgovori s dvjema koalicijama ovoga tjedna
• Novog mandatara predložit će Most, to neće biti ni Milanović ni Karamarko
• Miletić: Siguran sam, Most će respektirati regiju Istru