Na Zagrebačkoj se burzi u četvrtak očekuje stagnacija Crobex indeksa, nakon tri dana pada, a u fokusu ulagača bit će zbivanja na svjetskim burzama, nakon što je američka središnja banka znatno povećala kamatne stope.

Svi analitičari, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekuju danas stagnaciju Crobexa.

Crobex indeks spustio se u srijedu 0,41 posto, na 2.113 bodova, kliznuvši treći dan zaredom. Crobex10 pao je, pak, 0,83 posto, na 1.260 bodova, oslabivši četvrti dan zaredom.

Među sektorskim indeksima, najviše je pao Crobexkonstrukt, za 0,59 posto, dok je najviše porastao Crobextransport, za 1,04 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 12,26 milijuna kuna, oko 3,5 milijuna više nego dan ranije.

„Glavni burzovni indeksi domaćeg tržišta kapitala jučer su korigirani. Ukupni promet na Zagrebačkoj burzi je iznosio 12,3 milijuna kuna, od čega je cijeli iznos otpadao na redovni dionički promet, budući da se obveznicama nije trgovalo”, kaže Mišo Kalajžić, voditelj brokerskog poslovanja u OTP banci.

Najveći promet, 3,39 milijuna kuna, ostvaren je jučer dionicom Atlantske plovidbe, pri čemu joj je cijena skočila 5,2 posto, na 564 kune.

S prometom od oko 2,5 milijuna kuna slijedila je dionica Valamar Riviere, koja je poskupila 0,58 posto, na 34,7 kuna.

Dionicom HT-a ostvaren je, pak, promet od gotovo 1,25 milijuna kuna, a cijena joj je pala 4,18 posto, na 183,5 kune, jer se tom dionicom od jučer trguje bez prava na dividendu od 8 kuna.

Znatni promet, 755 tisuća kuna, ostvaren je i dionicom Spana, čija je cijena oslabila 1,61 posto, na 244 kune.

Najveći pad cijene pretrpjela je dionica Đure Đaković grupe, za 8,96 posto, na 2,44 kune, dok je najviše porasla cijena dionice Tehnike, za 12 posto, na 168 kuna.

Na Zagrebačkoj se burzi jučer trgovalo s ukupno 46 dionica, pri čemu je cijena njih 21 porasla, 17 pala, a osam stagnirala.

„Za danas predviđamo nastavak stagnacije glavnih indeksa, dok bi razine prometa trebale ostati na uobičajenim iznosima”, kaže Mišo Kalajžić.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,90 posto, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,49, a pariški CAC 1,24 posto.

„Na europskim burzama prevladavalo je oprezno trgovanje, uz korekciju dioničkih indeksa. Pad prometa maloprodaje u eurozoni je bio veći od očekivanja analitičara, dok je fokus ulagača bio na sjednici Feda, čija je glavna tema bila odluka o dizanju kamatnih stopa. Također, odluka EU o emabargu na uvoz ruske nafte potaknula je rast cijene 'crnog zlata', što opet utječe na rast stope inflacije i potiče očekivanja o restriktivnijoj monetarnoj politici”, objašnjava Mišo Kalajžić.

Na Wall Streetu su, pak, u srijedu burzovni indeksi snažno porasli, nakon što je američka središnja banka povećala kamatne stope za 0,50 postotnih bodova i najavila daljnje povećanje cijene novca kako bi suzbila previsoku inflaciju.

Dow Jones ojačao je 2,8 posto, dok je S&P 500 skočio gotovo 3, a Nasdaq indeks 3,2 posto.

„Trgovanje u Americi započelo je u negativnom teritoriju, da bi tijekom dana smjer bio preokrenut, te su indeksi snažno rasli.

Od značajnijih vijesti, na početku dana objavljen je podatak o slabijem od očekivanja rastu broja novozaposlenih radnika kod privatnih poslodavaca. Ipak, glavni fokus i vijest bio je Fed, čije su odluke objavljene u popodnevnim satima. Prema očekivanjima, kamatne stope su podignute za 0,50 postotnih bodova, sve s ciljem suzbijanja inflacije, koja je na najvišoj razini u posljednja četiri desetljeća”, objašnjava Mišo Kalajžić.

Očekuje se da će Fed i idućih mjeseci agresivno zaoštravati monetarnu politiku.

Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao je na konferenciji za medije da će se i na idućim sjednicama razmatrati povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova, ali da se povećanje od 0,75 postotnih bodova ne razmatra.

Istaknuo je i da je američko gospodarstvo dobro pozicionirano da bi izdržalo strožu monetarnu politiku te da očekuje 'mekano ili mekanije' prizemljenje gospodarstva.

„Premda su pojedini analitičari zagovarali i agresivniji pristup, odnosno podizanje stopa za 0,75 postotnih bodova, to se nije dogodilo. No, najavljeno je da će se o daljnjem zaoštravanju monetarne politike raspravljati na slijedećem zasjedanju. Također, Fed se odlučio i za smanjenje bilance, u vidu obveznica, koje su se otkupljivale za vrijeme pandemije koronavirusa, kako bi se održala likvidnost gospodarstva”, objašnjava Mišo Kalajžić.

Povezane vijesti

• ZSE: Crobexi blago ojačali, najveća dobitnica dionica Đakovića
• ZSE: Crobexi pali uz slabiji promet
• ZSE: Blage promjene Crobexa, četiri izdanja s milijunskim prometom