Kristian Krpan, direktor MCZ-a

USPJEŠNA LABINSKA TVORNICA NASTAVIT ĆE S PROIZVODNJOM U SVIBNJU: Lokalne zajednice odugovlače s pomoći poduzetnicima. Gradovi i općine moraju ukinuti naknade za javne površine, najmove…

| Autor: Milan PAVLOVIĆ

Prilično je izvjesno da nas čeka vrlo izazovan nastavak godine i poslovanja, mišljenja sam da ništa neće biti kao prije. Svjedočit ćemo digitalizaciji dosad neviđenih razmjera. Poslovni modeli već se mijenjaju, na tržište dolaze nove usluge koje nisu postojale. Nakon šoka koji je trajao prva dva, tri tjedna, nastupila je rijetko viđena aktivnost u svim segmentima gospodarstva, ali i javnih servisa s ciljem iznalaženja novih načina rada i poslovanja. Oni koji su spremni na promjenu, preživjet će

Nakon niza upozorenja i vapaja iz realnog sektora, Vlada je novim paketom mjera odlučila pomoći domaćem gospodarstvu. Međutim, i prije tog paketa većina gospodarstvenika sama je morala reagirati određenim mjerama da bi u svojim tvrtkama zadržala neke osnovne preduvjete za oporavak nakon okončanja ove prijetnje. Jedna od tih tvrtki je labinska tvornica za proizvodnju kotlova i peći na pelete MCZ. Riječ je o jednom od najboljih hrvatskih malih izvoznika. Razgovarali smo s direktorom te tvrtke Kristianom Krpanom, koji obnaša i dužnost predsjednika Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Rijeka, regionalnog ureda pod čiju nadležnost potpada i Istarska županija. Za početak zanimala nas je njegova ocjena novog paketa vladinih mjera, odnosno jesu li one na tragu onoga što su iz HUP-a tražili i predlagali.

- Pomoć gospodarstvu je jednako važna kao i briga za zdravlje - moramo sačuvati gospodarstvo da bismo mogli štiti zdravlje i živote. Pozdravljamo nove mjere pomoći gospodarstvu i činjenicu da je Vlada uvažila prijedloge HUP-a, a posebno što je na naš prijedlog donijela odluku o povećanju iznosa plaća koje pokriva država uz preuzimanje tereta doprinosa. Naravno, pohvalno je i uvažavanje oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa za one koji ne rade, odnosno djelomično smanjivanje za ostale. Smatramo da će nove mjere značajnije pomoći gospodarstvu uz dvije dodatne preporuke: mjere moraju pratiti jasni kriteriji i popratna administracija mora biti svedena na minimum. Očekujemo da se i parafiskalni nameti što prije ukinu ili smanje jer značajno opterećuju poslovanje. Uputili smo poziv i jedinicama lokalne vlasti da i one pomognu poduzećima na svome području. Pozdravljamo najavu premijera o otvaranju pregovora sa sindikatima javnog sektora. HUP smatra jako važnim da se javni sektor solidarizira i da također podnese dio tereta. Pritom onima koji sada pojačano rade treba dati dodatne nagrade.

- Što očekujete od tih pregovora sa sindikatima?

- Nije problem plaća pojedinca u javnom sektoru, problem je ono što se dobije zauzvrat i koliko to košta. Sindikati pitaju kome će se smanjivati plaće u javnom sektoru. Odgovor je nikome. No treba optimizirati funkcioniranje javnog sektora, ne možemo imati rezultat prošle krize u kojoj je u deset godina jedino broj zaposlenih u javnom sektoru rastao uz nikad duže liste čekanja na liječničke preglede i nikad slabije rezultate djece u PISA testovima. A sve se pritom odvija u državi koja je u istom razdoblju izgubila desetak posto stanovništva.

- Puno je bilo prijepora oko toga koje obaveze zbog ove situacije treba otpisati poduzetnicima, a koje samo odgoditi. Jeste li u tom smislu zadovoljni ponuđenim rješenjima ili smatrate da ima potrebe za daljnjim rasterećenjem?

- Vlada je trebala pokazati razumijevanje prema svim mikro i malim poduzetnicima koji su zbog prestanka poslovanja ili velikih teškoća već otpustili radnike, jer nakon prvog paketa mjera nisu vidjeli druge mogućnosti, budući da je pomoć bila nedovoljna. Treba im dati priliku da, koristeći nove mjere, vrate ljude na posao i da ipak zadrže radna mjesta. Neporezna davanja i nameti dugogodišnja su boljka hrvatskog gospodarstva, mi o tome govorimo već desetljećima. Nevjerojatno, ali njihov broj se godinama ne može utvrditi. Premijer je sada naveo, čini mi se, njih 448, od toga 20-ak kompleksnijih, i najavio da će se o tome razgovarati. Smatramo da sada u krizi treba zamrznuti plaćanje što većeg broja tih nameta i odmah krenuti u konačnu reviziju kako bi se konačno dio trajno ukinuo, a dio značajnije smanjio. Ovo nije samo korona pomoć, iskoristimo zamah da bismo gospodarstvo učinili konkurentnijim.

- Određene mjere ublažavanja posljedica krize provode se i na razini gradova. Jesu li one dovoljne?

- Čast iznimkama, ali nisu dovoljne. Lokalne zajednice odugovlače s pomoći. Pozdravljamo poteze koje su već poduzeli neki gradovi poput Bjelovara, Rijeke, Koprivnice. Očekujemo da i ostali slijede njihove primjere i aktivno se uključe u borbu protiv ekonomske krize. I na razini županija, gradova i općina nužno je za vrijeme trajanja krize potpuno ukinuti ili značajno smanjiti sve troškove koji opterećuju poslovanje, što poduzetnicima i poslodavcima može pomoći da održe zaposlenosti i budu u mogućnosti nastaviti poslovanje jednom kada se okolnosti normaliziraju. Naknada za korištenje javnih površina, najam gradskih prostora, komunalna naknada, odvoz komunalnog otpada, spomenička renta samo je dio onoga što se može i mora ukinuti za vrijeme dok nema poslovnih aktivnosti.

- Što s onima koje je kriza zatekla uslijed investicijskog ciklusa ili pripreme za sezonu? Kako pomoći njima da prežive privremeno urušavanje poslovnog plana na kojem su temeljili svoje zaduživanje?

- Posljedice ove krize bit će puno dublje i dalekosežnije negoli je itko mogao očekivati. U turizmu se normalizacija poslovanja može očekivati tek idućeg proljeća, a do tada treba poduzeti sve mjere koje su nužne za poslovni opstanak. Apsolutni je prioritet pritom očuvanje radnih mjesta za što je nužno omogućiti i materijalne i zakonodavne preduvjete jer su nam hitno potrebna nova rješenja kao što je primjerice uvođenje instituta čekanja. Mjera potpore za isplatu plaća radnika omogućila je zadržavanje radnih mjesta u turističkim kompanijama. No i dalje ostaje neriješeno pitanje kako urediti radne odnose tijekom dužeg prekida rada, a da se pritom radnicima omoguće primanja za vrijeme dok ne rade i dok su njihovi poslodavci bez ikakvih prihoda? HUP je predložio uvođenje novog instituta čekanja na rad u radno-pravno zakonodavstvo. Očekujemo da se za vrijeme prekida rada, u slučaju izvanrednih okolnosti koje poslodavac nije mogao predvidjeti, niti ih je mogao spriječiti te za koje nije odgovoran, ugovori isplata 60 posto osnovne plaće radnika ili najmanje u visini minimalne plaće u Hrvatskoj. Sa sindikatima u turizmu smo potpisali sporazum o moratoriju Kolektivnog ugovora ugostiteljstva do prestanka izvanrednih okolnosti. Ono što u mjerama sigurno sada nedostaje je podrška nautičkom sektoru koji nigdje nije naveden, a značajno sudjeluje u prihodima od turizma. Što se tiče poduzetnika u investicijskom ciklusu, osim refinanciranja kreditnih aranžmana, ne vidim neko drugo rješenje. Svaki poduzetnički pothvat je jedinstven, svatko će ga morati prilagoditi novim uvjetima poslovanja koji nam dolaze.

- Hoće li predložene mjere uspjeti zaustaviti val otkaza?

- Inicijalni šok je zaustavljen. S obzirom na njegovu veličinu, mišljenja sam da su svi dionici vrlo primjereno reagirali, nema panike. Vlada je pokazala zrelost s objavom mjera koje suštinski pružaju podršku gospodarstvu za izlazak iz ove krize, krize za koju nitko nije kriv. To je dobar smjer. Jednako su reagirali poslodavci, radnici, sindikati. Kupljeno je vrijeme za detaljne analize i izrade planova. Faktori koji su nam svima nepoznati su do kad će trajati pandemija, hoće li uskoro biti pronađeni lijek i cjepivo, hoće li virus nestati s toplijim vremenom. Odgovori na ova pitanja su ključni, velika je neizvjesnost pred svima nama, svjedočimo događaju nikad viđenom u povijesti. Prilično je izvjesno da nas čeka vrlo izazovan nastavak godine i poslovanja, mišljenja sam da ništa neće biti kao prije. Svjedočit ćemo digitalizaciji dosad neviđenih razmjera. Poslovni modeli već se mijenjaju, na tržište dolaze nove usluge koje nisu postojale. Nakon šoka koji je trajao prva dva, tri tjedna, nastupila je rijetko viđena aktivnost u svim segmentima gospodarstva, ali i javnih servisa s ciljem iznalaženja novih načina rada i poslovanja. Oni koji su spremni na promjenu, preživjet će.

- Vi ste se MCZ-u odlučili smanjenim gasom krenuti tim putem. U kakvom stanju vas je kriza zatekla, kakve je posljedice Covid-19 dosad prouzročio vašem poslovanju i gdje ste naišli na najveće poteškoće?

-Korona kriza nas nije iznenadila u smislu pripreme na novonastalu situaciju, već koncem veljače počeli smo s poduzimanjem prvih mjera, od nabavke i obvezne uporabe dezinficijensa na svim službenim ulazima gdje vanjski partneri ulaze u prostore MCZ-a, preko dodatnog čišćenjem radnih prostora, do komunikacije prema radnicima kojom im je prezentirana ugroza koju donosi COVID-19. Radi nastavka redovne proizvodnje povećali smo zalihe sirovina, angažirali alternativan logistički pravac. Svakako nas je iznenadilo koliko je brz i silovit bio udar na gospodarstvo, nismo očekivali da će se tržište prodaje tom brzinom urušiti, da će tom brzinom velika svjetska gospodarstva biti zaustavljena, odnosno da će doslovno nestati potreba za našim proizvodom u ovom trenutku. Nakon pada prihoda od prodaje u ožujku za više od 30 posto u odnosu na isti mjesec lani, odlučili smo trenutno u potpunosti obustaviti proizvodnju peći i kotlova. Plan nam je proizvodnju ponovo pokrenuti u svibnju. Pritom smo zadržali sve radnike, uz u prosjeku 15-postotno smanjenje primanja. U planu nam je koristiti državnu pomoć u visini od 3.250 kuna, ali ona nažalost nije dovoljna za isplatu primanja umanjenih za samo 15 posto, već će ostatak snositi MCZ, iako u travnju nećemo imati prihoda iz proizvodnje. Zahvalio bih se kolegama u tvornici, koji su reagirali ozbiljno, primjereno situaciji. Zabrinutost je velika, od brige za osobno zdravlje, do one za egzistenciju. Velika je neizvjesnost pred svima nama.

- Turizam i ugostiteljstvo vjerojatno će platiti najskuplju cijenu ove situacije. Koje su još djelatnosti ugrožene?

- Smatram da nije moguće izdvojiti djelatnost koja će biti više ili manje ugrožena, sve ovisi o samim pojedincima koji vode neki posao i njihovoj mogućnosti iznalaženja rješenja. U ovom trenutku nema djelatnosti koja ne razmišlja o internetskom poslovanju, od veterinara nadalje.

- Postoje li pouke koje bi trebali izvući iz ove krize i treba li hrvatsko gospodarstvo nastaviti istim smjerom ili je potreban zaokret?

- Zaokret je učinjen, nema natrag. Kotač promjena je pokrenut, nadajmo se da će kako vladajući, tako i poslovni segment iskoristiti zamah i nastaviti s uvođenjem novih, dosad neviđenih usluga, proizvoda i načina rada i poslovanja. Ova je situacija pokazala da se velik broj stvari, prijava, odjava, dostava raznoraznih dokumenata, umrežavanje državnih institucija i slično može bez ikakvih problema odrađivati e-putem. Treba nastaviti putem daljnje deregulacije i rušenja barijera.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater