LONDON
SVJETSKA TRŽIŠTA: Europske burze pale više od 1 posto
(Hina/EPA)
Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše agresivnog povećanja kamata američke središnje banke, a zabrinjava ih i usporavanje rasta kineskog gospodarstva.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,3 posto.
Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 1,79 posto, na 7.387 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,63 posto, na 13.911 bodova, a pariški CAC 1,93 posto, na 6.454 boda.
Pad indeksa posljedica je signala iz američke središnje banke o agresivnom povećanju ključnih kamatnih stopa, ali i usporavanja rasta kineskog gospodarstva.
Zbog toga ulagače nije ohrabrila ni jučerašnja pobjeda Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj.
I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 2,5 posto i skliznuo na najnižu razinu u šest tjedana.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,9 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju skliznule između 1,7 i 5,1 posto. U Australiji se zbog praznika ne radi.
Loše na tržišta utječe oštar pad cijena dionica na Wall Streetu u petak jer je sve jasnije da će američka središnja banka agresivno povećati ključne kamatne stope kako bi suzbila inflaciju, koja se u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina.
Fed je na sjednici u ožujku povećao kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
No, nakon prošlotjednih komentara predsjednika Jeromea Powella i drugih čelnika Feda, sve je jasnije da će se i kasnije monetarna politika agresivno zaoštravati.
Sada se već špekulira da bi Fed mogao povećati kamate za 0,50 postotnih bodova i u lipnju te srpnju.
To bi usporilo rast američkog gospodarstva, a ulagači se plaše i moguće recesije.
„Zabrinutosti oko kamata i recesije sada su najveći rizici za investitore. Rast cijena hrane i goriva, zajedno s okončanjem poticajnih programa središnjih banaka, mogli bi izazvati pad potrošnje, a time i gospodarstva”, kaže Candace Browning, direktorica istraživanja u Bank of America.
Sve to nisu dobre vijesti za azijske kompanije jer su Sjedinjene Države njihovo najveće izvozno tržište.
Posljednjih tjedana azijska su tržišta pod pritiskom i zbog vala širenja koronavirusa u Kini, što je dovelo do 'zatvaranja' Šangaja i nekoliko drugih gradova, a polagano se uvode i restriktivne mjere u dijelovima Pekinga.
To će, pak, usporiti ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
Ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama kineskih vlasti, a one poručuju da će poticaja biti, ali da to nema smisla dok su na snazi mjere 'zatvaranja'.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
