još skuplje zaduživanje
Rastu kamatne stope: Krediti već od jeseni skuplji i nedostupniji, donosimo sve detalje promjena
(Snimio Borna Filić/Pixsell)
Vrlo je izgledno da će Europska središnja banka (ECB) na svojoj skoroj rujanskoj sjednici dodatno povećati ključne kamatne stope, s obzirom na to da se pritisak na rast cijena nastavlja. To će značiti još skuplje zaduživanje država, građana i tvrtki, te slabiju dostupnost kredita.
Da ECB namjerava nastaviti putem zatezanja monetarne politike, kojim je započela u lipnju, sada je potvrdila članica ECB-ovog Izvršnog odbora Isabel Schnabel. Za Bloomberg News je rekla da "kamatne stope u eurozoni moraju dodatno rasti jer se sukob na Bliskom istoku odužio, a snažno gospodarstvo eurozone stvara rizike od jačanja inflacije".
Skuplji krediti
Tržišta su takav razvoj događaja i očekivala, a istup Schnabel u tome ih je dodatno učvrstio. Čak se spekulira da će biti još dizanja tih stopa do kraja godine, no za to zasad nema potvrde. Schnabel nije rekla za koliko će ključne stope otići gore, ali se očekuje da bi to moglo biti novih 0,25 postotnih bodova.
Tako bi najvažnija od triju stopa, ona depozitna, po kojoj se bankama ukamaćuju viškovi likvidnosti ako ih pohrane kod središnjih banaka, sa sadašnjih 2,25 posto mogla porasti na 2,50 posto (druge dvije stope trenutno su 2,40 i 2,65).
Borba protiv inflacije dakle ima svoju cijenu. Skuplje zaduživanje znači povećane troškove, rast kamata na nove kredite, te postupno usklađivanje postojećih – ako imaju promjenjivu stopu.
U Hrvatskoj banke, s obzirom na trend rasta ključnih kamata (što njima poskupljuje izvore), sada sve više nude kredite s promjenjivom stopom kako bi "zajahale" na tom valu rasta kamata. To u rizik neplaćanja stavlja sve više građana.
Hrvatska narodna banka stoga od 1. listopada, kako je poznato, planira dodatno zaoštriti uvjete dobivanja kredita. Lani je smanjila omjer rate i plaće, koji banke moraju poštovati kada odobravaju kredite građanima, čime je iz postupka obrade u startu "eliminiran" velik broj potencijalnih dužnika.
No, ni gotovinski ni stambeni krediti ne usporavaju željenim tempom, pa se sad ide korak dalje.
Prema lanjskim je kriterijima bankama ostavila određeni prostor u postocima za iznimke od ovih kriterija. Novom se odlukom, koja je trenutno na javnoj raspravi, taj prostor namjerava dodatno suziti. Dakle, ako od listopada tražite kredit, još je manja šansa da ćete ga dobiti.
Akcijske ponude
Banke su tako već krenule u akcijske ponude, da iskoriste mjesec pred nama. Imaju naime puno štednje "na čuvanju", a nemaju kamo s njom, jer se sužava prostor kreditno sposobnih građana.
Što se tiče gospodarstva, što da kreditiraju? Sezona je na izmaku, nekretnine usporile, trgovina također posustaje jer potrošnja usporava.
Najvjerojatnije će pribjeći "dobroj staroj" praksi deponiranja viškova sredstava na računima u HNB-u. Gdje dobivaju sve veći prinos bez da preuzimaju ikakav rizik. Na ruku im ide i spomenuti rast ključnih stopa.
No, kamate na štednju svojih deponenata ne dižu. Dakle, bankama u eurozoni sunce uvijek sja. Ako i jest neka kriza, njih štiti politika ECB-a.
Inače, Schnabel, koja često direktno i samostalno istupa, pa neki vjeruju da je moguća Lagardeina nasljednica, još je rekla i da će rast potrošačkih cijena vjerojatno biti iznad dva posto kroz dulje razdoblje, zbog visokih troškova energije.
Znači, inflacija ne misli stati, štoviše, energiji se kao njenom pokretaču pridružuje i suša, uslijed koje se očekuje skok cijena hrane.
Naša je proizvodnja hrane pak sve oskudnija, a s obzirom na to da se otkrilo da je i tlo podosta kontaminirano, moguće je da će domaći potrošači početi zaobilaziti "zdrave domaće proizvode". To je pak priča za sebe.
Inače, iduća sjednica ECB-a, koja je na rasporedu 10. rujna, održat će se u Berlinu. Domaćin će biti njemačka Bundesbanka. To je zanimljivo jer će se očito održavati u ozračju uoči pokrajinskih izbora u kojima upravo u Berlinu po anketama vodi radikalni AfD, koji traži – izlazak Njemačke iz eurozone.
