Među iznajmljivačima turističkog smještaja pojavila se ideja koja bi mogla znatno promijeniti odnos domaćina i gostiju. Riječ je o svojevrsnoj evidenciji problematičnih turista, dostupnoj vlasnicima smještaja, turističkim agencijama i platformama za rezervaciju, piše slovenski Metropolitan, pozivajući se na portal B92.

Turisti već godinama na internetu ocjenjuju hotele, apartmane i njihove vlasnike. Pohvalama mogu privući nove goste, dok nekoliko loših recenzija može ozbiljno utjecati na buduće rezervacije. Sada dio iznajmljivača postavlja pitanje bi li i domaćini trebali imati mogućnost upozoriti jedni druge na goste koji namjerno rade štetu, odlaze bez plaćanja ili se koriste prijetnjama kako bi dobili popust.

Ideja o "crnoj listi" pojavila se u turističkim krugovima i internetskim zajednicama povezanima s ljetovanjem u Grčkoj. Prijedlog je brzo privukao pozornost jer bi, ako se ikada pretvori u stvarni sustav, mogao utjecati na to hoće li pojedini turist u budućnosti moći rezervirati određeni smještaj.

Tko bi završio na "crnoj listi"?

Ideja nije da se kažnjavaju turisti koji ostave lošu recenziju, požale se na cijenu ili zatraže da im se zamijene ručnici. Gost koji upozori da klima-uređaj nekoliko dana nije radio, zatraži čistu sobu ili napiše negativnu ocjenu zato što smještaj ne odgovara onome što je prikazano u oglasu time još nije problematičan turist.

Gost je potrošač i ima pravo upozoriti na nedostatke te, kada je pritužba opravdana, zatražiti njihovo uklanjanje. Sasvim je drugačija situacija kada netko prijetnju lošom ocjenom upotrebljava kako bi iznudio povrat novca, popust, dodatna besplatna noćenja ili neku drugu pogodnost na koju nema pravo.

Prema prijedlogu, na popisu bi se našli samo gosti za koje postoje dokazi o ozbiljnim zlouporabama. Među njima se spominju turisti koji odu bez plaćanja, namjerno uništavaju namještaj i opremu, kradu predmete iz apartmana ili odbijaju nadoknaditi dokazanu štetu.

Na popisu bi se mogli naći i gosti koji prijete vlasnicima i zaposlenicima, ponašaju se agresivno ili opetovano krše kućni red, primjerice organiziranjem velikih zabava u objektima u kojima su one izričito zabranjene. Posebna pozornost posvetila bi se slučajevima u kojima se isti obrazac ponašanja ponavlja u različitim smještajnim objektima.

Jedna loša recenzija ne bi smjela biti dovoljna

Upravo tu počinju najveće dvojbe. Nije jasno tko bi odlučivao o uvrštavanju turista na popis, tko bi provjeravao tvrdnje iznajmljivača i kako bi se spriječilo da evidencija postane sredstvo za osobne obračune s gostima koji su iznijeli neugodnu, ali opravdanu kritiku.

Zagovornici ideje zato smatraju da bi svaka prijava morala biti potkrijepljena konkretnim dokazima. To bi mogle biti fotografije oštećene opreme, računi za nastalu štetu, poruke između gosta i vlasnika, službeni zapisnici ili druga dokumentacija iz koje bi se moglo utvrditi što se doista dogodilo.

Bez jasnih pravila i neovisne provjere takav bi se popis vrlo brzo mogao pretvoriti u oružje protiv svakoga tko se usudio požaliti. Granica bi zato morala biti jasno postavljena između opravdane reklamacije i dokazane zlouporabe sustava ocjenjivanja.

Rasprava je podijelila korisnike društvenih mreža. Dio komentatora smatra da je vrijeme da određenu zaštitu dobiju i iznajmljivači. Njihov je argument jednostavan: ako gost može javno ocijeniti domaćina i njegov apartman, vlasnik bi trebao moći upozoriti druge na osobu koja je namjerno izazvala veliku štetu ili otišla bez plaćanja.

Protivnici prijedloga upozoravaju na sasvim drugačiju opasnost. Kada bi vlasnik zbog svakog spora mogao gosta označiti problematičnim, već bi strah od završavanja na takvom popisu mogao utjecati na spremnost turista da se požale na lošu uslugu.

Gost bi morao imati pravo na odgovor

Prijedlog otvara i pitanja zaštite osobnih podataka, kriterija za upis, trajanja pohrane podataka te kruga osoba koje bi smjele pristupati evidenciji. Jedno od ključnih pitanja jest i bi li turist bio obaviješten da je prijavljen.

Ako bi takva evidencija mogla utjecati na to hoće li gost u budućnosti dobiti smještaj, morao bi postojati postupak kojim bi mogao osporiti navode i iznijeti svoju stranu priče. U suprotnom bi već jedna lažna ili zlonamjerna prijava mogla imati ozbiljne posljedice.

"Crna lista" zasad nije službeno uvedena niti u Grčkoj postoji pravilo prema kojem iznajmljivači mogu provjeravati i automatski odbijati problematične goste. Riječ je tek o ideji koja je pokrenula burnu raspravu, ali i pokazala koliko su odnosi između turista i iznajmljivača postali ovisni o internetskim ocjenama.

Povezane vijesti

• Vozio moped bez položenog ispita, bio pozitivan na drogu i odbio daljnje pretrage
• Što gost mora dobiti za 120 eura po noći? Jedna objava pokrenula lavinu komentara
• Vatra progutala apartman kod Poreča, vlasnik tvrdi da su gosti slavili dok je kuća gorjela