NEDOSTAJE OBUKE
Poruke, e-mailovi i podaci s aplikacija: Sve više istraga vodi do vaših digitalnih tragova
društvene mreže (Foto Martin Lelievre)
Više od polovice kaznenih istraga u EU uključuje zahtjev za prekogranični pristup elektroničkim dokazima, poput tekstualnih poruka, e-pošte ili komunikacije putem aplikacija, a hrvatska tijela su u 2024. internetskim kompanijama uputila 631 takav zahtjev.
Na Google i Metu otpalo je čak 82 posto svih analiziranih zahtjeva u EU, pokazuje izvješće SIRIUS-a za 2025. Europola i Eurojusta u kojem se ističe da se broj zahtjeva koje europska tijela upućuju internetskim kompanijama u šest godina povećao tri i pol puta.
Prema izvješću SIRIUS Electronic Evidence Situation Report 2025, koje se najvećim dijelom odnosi na 2024. godinu, nadležna tijela država EU uputila su pružateljima usluga 303.289 zahtjeva za dostavu podataka, oko 14 posto više nego godinu prije.
U usporedbi s 2018., kada ih je bilo 87.015, broj zahtjeva povećao se približno tri i pol puta. Analiza obuhvaća podatke Airbnb-a, Googlea, LinkedIna, Mete, Reddita, Snapa, TikToka i Yahooa, pri čemu su Google i Meta uvjerljivo najčešće na meti zahtjeva istražitelja. Na te dvije kompanije odnosilo se 249.867 zahtjeva, odnosno 82 posto ukupnog broja u analiziranom uzorku.
Hrvatska tijela u 2024. uputila su tim pružateljima usluga 631 zahtjev za podatke, što Hrvatsku svrstava među države s manjim apsolutnim brojem zahtjeva.
Najviše ih je uputila Njemačka, 140.179, a slijede Francuska s 35.171 i Poljska s 34.604 zahtjeva. Naša se zemlja, međutim, nalazi među uspješnijim članicama EU-a kada je riječ o dobivanju traženih podataka. Uspješnost hrvatskih zahtjeva iznosila je 84 posto, dok je prosjek EU-a bio 76 posto. Višu stopu od Hrvatske imali su Cipar, Danska, Litva, Švedska, Estonija i Nizozemska.
Prosječna uspješnost zahtjeva u cijelom EU-u dosegnula je najvišu razinu otkako se izrađuje izvješće SIRIUS-a. U 2024. uspješno je bilo 76 posto zahtjeva, odnosno više od tri od četiri, dok je 2018. uspješnost iznosila 58 posto. Među analiziranim kompanijama najveću stopu uspješnosti imao je Google, 83 posto, a najmanju Reddit, samo 10 posto.
Naglo raste broj hitnih zahtjeva
Posebno brzo raste broj hitnih zahtjeva za dostavu podataka, koji se u pravilu podnose kada postoji neposredna opasnost od teškog ozljeđivanja ili ugrožavanja života. Njihov je broj u samo godinu dana porastao 32 posto, s 21.746 u 2023. na 28.608 u 2024., pa sada čine devet posto svih zahtjeva. Hrvatska tijela uputila su 27 takvih zahtjeva.
Čak tri četvrtine svih hitnih zahtjeva, njih 21.328, bilo je upućeno Meti. Francuska je s 19.186 zahtjeva daleko ispred ostalih članica EU-a, a zajedno s Njemačkom čini 83 posto svih hitnih zahtjeva iz analiziranog uzorka.
Elektronički dokazi postaju sve važniji i u financijskim istragama. Društvene mreže i aplikacije za razmjenu poruka i dalje su istražiteljima najvažniji izvori podataka, ali mjenjačnice kriptovaluta ušle su među tri najvažnije vrste pružatelja usluga. Među pet najvažnijih nalaze se i fintech kompanije te pružatelji VPN usluga.
Zanimljiv je i rast važnosti umjetne inteligencije. Platforme umjetne inteligencije kao relevantne za kaznene istrage navelo je osam posto ispitanika, dok ih 2023. nije naveo gotovo nitko. Istražitelji upozoravaju da umjetna inteligencija istodobno može pomoći u obradi velikih količina podataka, ali i otežati dokazivanje autentičnosti generiranih fotografija, videa i zvučnih zapisa te povećati količinu i složenost elektroničkih dokaza.
Među podacima koje istražitelji najčešće trebaju posebno se izdvajaju zapisi o povezivanju na internetske usluge, telefonski brojevi te IP adrese korištene prilikom registracije korisničkog računa.
Sporost postupaka može dovesti do gubitka dokaza
Jedan od najvećih problema ostaje brzina pribavljanja podataka. Pravosudna tijela upozoravaju da su postojeći mehanizmi međunarodne pravne pomoći često prespori i proceduralno složeni za elektroničke dokaze, koji mogu biti izbrisani prije nego što istražitelji do njih dođu.
U istraživanju pravosudnih tijela 38 posto ispitanika navelo je dugotrajnost postupka međunarodne pravne pomoći kao jedan od glavnih problema pri pribavljanju dokaza iz drugih članica EU-a, 29 posto upozorilo je da dobiveni odgovori često sadrže samo dio traženih podataka, a 27 posto na nepostojanje odgovarajućeg okvira za zadržavanje podataka.
Četvrtina ispitanika navela je i nepoštivanje rokova za europske istražne naloge te nedovoljno brze odgovore u hitnim slučajevima. Upravo bi te probleme trebao ublažiti novi zakonodavni paket EU-a o elektroničkim dokazima, čija je primjena počela 18. kolovoza 2026.
Novi sustav uvodi obvezujuće prekogranične naloge i znatno kraće rokove za dostavu podataka. Pružatelji usluga u pravilu bi trebali odgovoriti u roku od deset dana, a u hitnim slučajevima u roku od osam sati.
Izvješće, međutim, upozorava na slabu pripremljenost dijela policijskih i drugih istražnih tijela za nova pravila.
Učinkovitost novih EU pravila uvelike ovisiti o osposobljenosti policije i pravosuđa
Samo osam posto ispitanih službenika izjavilo je da je vrlo dobro upoznato s novim europskim paketom o elektroničkim dokazima, 52 posto čulo je za njega, ali ne poznaje pojedinosti, dok 40 posto s njime uopće nije upoznato.
Istodobno, samo 24 posto onih koji poznaju novi propis očekuje da će on sigurno ubrzati pribavljanje dokaza, 16 posto očekuje nove poteškoće, a čak 56 posto ne zna kakav će utjecaj nova pravila imati na njihov rad.
Europol i Eurojust stoga upozoravaju da nedostatak znanja i obuke može ugroziti istrage. Problem nije samo u poznavanju novih propisa. U 2024. barem neku obuku o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza prošlo je 58 posto ispitanih policijskih službenika, dok ih 42 posto nikada nije prošlo takvu obuku.
SIRIUS je zajednički projekt Europola i Eurojusta pokrenut 2018. godine radi olakšavanja prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima. Projekt danas pruža potporu za više od 7800 policijskih službenika i oko 500 pravosudnih tijela iz svih 27 članica EU-a te 23 zemlje izvan Unije.
Autori izvješća zaključuju da će učinkovitost novih europskih pravila uvelike ovisiti o osposobljenosti policije i pravosuđa, suradnji s tehnološkim kompanijama te sposobnosti država da riješe problem zadržavanja podataka. Upravo kratki ili nepostojeći rokovi čuvanja podataka i dalje mogu dovesti do nepovratnog gubitka informacija ključnih za kaznene istrage i postupke.
