TOKYO
SVJETSKA TRŽIŠTA: Azijske burze blizu najnižih razina u dvije godine
(Hina/EPA)
Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale na najniže razine u gotovo dvije godine jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama dok središnje banke zbog visoke inflacije podižu kamate, a rast gospodarstava slabi.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 1,3 posto, a u jednom je trenutku skliznuo 2,3 posto i bio blizu najniže razine u dvije godine.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu skliznule između 0,8 i 2,8 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle.
Pad azijskog MSCI indeks sedmi dan zaredom posljedica je strahovanja ulagača da bi agresivno zaoštravanje monetarne politike američke i drugih najvećih središnjih banaka u svijetu moglo usporiti ionako usporen rast globalnog gospodarstva.
Zbog toga su jučer i na Wall Streetu cijene dionica oštro pale, pri čemu je S&P 500 indeks po prvi put nakon više od godinu dana zaronio ispod razine od 4.000 bodova.
Dow Jones skliznuo je 1,99 posto, dok je S&P 500 potonuo 3,20, a Nasdaq indeks 4,29 posto.
Oštar pad cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi treći dan zaredom posljedica je strahovanja ulagača da će američka središnja banka morati agresivnije nego što se očekivalo zaoštriti monetarnu politiku kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina.
Fed je prošloga tjedna povećao kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, nakon što ih je u ožujku povećao za 0,25 postotnih bodova.
Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je prošloga tjedna da će se i na idućim sjednicama razmatrati povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova.
Stoga se na tržištu novca procjenjuje da će do srpnja ključna kamata Feda iznositi između 1,75 i 2 posto, dok sada iznosi od 0,75 do 1 posto. Do kraja godine mogla bi, pak, iznositi oko 3 posto.
„Ulagači razmatraju početak vraćanja na normalnije monetarno okruženje, a agresivno povećanje kamata otvara mogućnost recesije, posebice sa svim prisutnim komplikacijama – visokom inflacijom, ruskom invazijom na Ukrajinu i poremećajima u nabavnim lancima zbog covida”, kaže Kristina Hooper, strateginja u tvrtki Invesco.
Ulagači se plaše da će agresivno zaoštravanje monetarne politike usporiti ionako usporen rast najvećeg svjetskog gospodarstva.
Zabrinjavaju i loši trendovi u Kini jer su gospodarski pokazatelji sve slabiji, dok su restriktivne mjere protiv širenja koronavisrusa u nekim gradovima, uključujući Peking i Šangaj, sve strože jer vlasti ne odustaju od politike nulte tolerancije covida.
„Nada u postupno, polagano zaoštravanje monetarne politike je isparila. Realnost je da Fed ne može kratkoročno kontrolirati stranu ponude u gospodarstvu, sve dok su ključni pokazatelji, kao što je participacija radne snage, niski, a kineski izvoz usporava. Zbog toga postoji rizik od daljnjeg jačanja inflacije, a time i povećanja kamata”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.
Dolar oslabio, cijene nafte pale drugi dan zaredom
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta pala, nakon što je sinoć dosegnula 104,19 bodova, novu najvišu razinu u posljednjih 20 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,03 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 130,90 na 130,35 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0580 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0510 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom jer bi zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva mogla oslabiti potražnja za 'crnim zlatom'.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 1,8 posto, na 104,03 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,75 posto, na 101,30 dolara.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
