Što se zapravo krije u pozadini najnovijeg spora između operatera A1 i United Grupe koja vodi N1 televiziju u Hrvatskoj, Sport klub, a posjeduje i Novu TV i Doma TV? Je li riječ samo o financijskim aranžmanima ili je iza svega i nešto drugo? Ima li ikakve veze najnoviji spor u Hrvatskoj s događajima u Srbiji, gdje se u medijima spominje Dragan Šolak, jedan od vlasnika United Grupe, u najnovijoj eksplozivnoj aferi s oporbenim političarom Draganom Đilasom?

Pitanja je napretek, odgovora za sada nema. Svakako je krajnje čudno da A1 nije uspio postići dogovor da N1 i dalje bude u paleti programa koje nude, a ako stvarno za desetak dana pretplatnici A1 ne budu mogli pratiti popularnu televiziju, otvaraju se i brojne druge dileme. Mogu li u tom slučaju otkazati pretplatu, tražiti neku vrstu odštete i kako će mnogi navikli na N1 nastaviti pratiti tu televiziju? Dodatno je pitanje što se može dogoditi ako i drugi telekom operateri slijede A1.

O United Grupi se dosta pisalo kad je preuzela posao u Hrvatskoj od švedskog Tele2, i to za 220 milijuna eura. Time je dokazala da želi biti jedna od vodećih medijskih kompanija u Hrvatskoj, ali i na cijelom prostoru jugoistoka Europe. U to je vrijeme izvršna direktorica United Grupe iz Amsterdama slala poruke da im je Hrvatska atraktivno i važno tržište, a u našim medijima tada se spominjao Dragan Šolak, srpski poslovni čovjek koji živi u Švicarskoj, a osnivač je United Grupe. Počela je 2000. godine kao mala kabelska televizija i onda se počela širiti po zemljama bivše Jugoslavije. Iz godine u godinu su kompaniji prilazile nove tvrtke, a sada smo čuli da United Grupa do kraja ove godine u Hrvatskoj želi pokrenuti i vlastiti pandan Netflixu. To bi naravno značilo da bi u konačnici konkurirala i A1 i MaxTV-u, pa se možda ova zavrzlama s A1 i N1 može dovesti i u tu vezu.

Službeno, riječ je o uvjetima koji su prethodili daljnjoj suradnji, a tu su rašomonski pogledi. Dok iz A1 stižu informacije da su iz United Grupe tražili korekcije financijskog dijela ugovora, u United Grupi tvrde da su A1 ponudili apsolutno iste uvjete za distribuciju njihovih kanala koji su vrijedili i do sada. Dakle, cijena je trebala ostati ista, pa to, barem što se tiče jedne strane u ovoj priči, nije mogao biti razlog za prekid suradnje. U United Grupi su, kažu, spremni predočiti i dokumentaciju, ali to još nisu učinili. Sada, međutim, A1 nudi i besplatno preuzimanje programa N1, ali se odgovor još uvijek čeka.

Tu bi se opet cijela priča mogla vratiti na "kralja kabelske televizije", kako se često naziva Dragan Šolak, koji je zajedno sa svojim suradnicima i izgradio respektabilnu kompaniju i medijsko carstvo koje mnogima možda i smeta. Iako Šolak nema više izvršnu ulogu u kompaniji, potpuno je jasno da je njegov utjecaj i dalje bitan, a kako se mediji uvijek povezuju i s politikom, pogotovo u ovom dijelu svijeta, pitanje je što se sve događa u pozadini ove sve eksplozivnije afere.

Da pretplatnici operatera žele gledati N1, nije uopće sporno. Riječ je o televiziji koja je donijela nešto novo na ovim prostorima, gdje reporteri danonoćno izvještavaju s terena, gdje pristup u program imaju ljudi različitih političkih orijentacija. U susjednoj Srbiji N1 je stalno na meti vladajućih, u Hrvatskoj se do sada nije pokazivala neka posebna netrpeljivost, ali je bilo ponekad osobne nervoze vodećih hrvatskih političara na pitanja reportera N1. Da postoji ogromni javni interes da N1 i dalje bude pristupačan gledateljima, što je rekao i saborski zastupnik Vili Matula, nije sporno. Da još uvijek nije donesen Zakon o elektroničkim medijima koji bi regulirao mnoge do sada nedefinirane odnose, i to je jasno. Ali živimo u Hrvatskoj, na repu Eruopske unije, i očito smo se s time pomirili, pa sada i imamo novu aferu čije krakove niti možemo prepoznati, niti možemo znati što je u pozadini.

I jedna mala digresija koja može ali i ne mora imati nikakve veze s događajima u Hrvatskoj - naime, u Srbiji je upravo eskalirala afera u kojoj je u glavnoj ulozi oporbeni političar Dragan Đilas, koji navodno ima račune na Mauricijusu i Švicarskoj, a mediji spominju njegove uske veze s Draganom Šolakom. Tako se navodi da su Đilas i njegov brat Gojko surađivali s poslovnim čovjekom iz Švicarske, rođenom u Kragujevcu, Draganom Šolakom, koji je sigurno najviše zaslužan što se United Grupa proširila po zemljama bivše države. Tako su, navodno, milijuni eura završili na tajnim računima Đilasa, a po nekima su ti računi otkriveni u još 15 država širom svijeta. Svako malo se u toj aferi spominje Šolak i njegove medijske akvizicije, brojne firme isprepletene raznim poslovima, a cilja se na to da je Đilas imao dugoročne poslove baš sa Šolakom i tako stekao novac koji je završio na računu u Mauricijusu, a riječ je o 6,5 milijuna eura.

United Grupa se kod naših istočnih susjeda spominje u brojnim transakcijama, a danas i ne bi bila tako jaka da poslovne poteze nije vukao sam Šolak, koji itekako dobro poznaje ovo područje. U rijetkim intervjuima koje je dao Šolak je objasnio svoje poslovne poteze, pogotovo kada je došlo do preuzimanja N1, pa je tako rekao:

"Ljudi u regiji već znaju da imam etiketu zbog svojeg opozicijskog djelovanja, ali istina je da mi to ne gledamo iz tog kuta. Iskreno, kao poslovni ljudi, mi se ne bavimo etiketiranjem vlada i političara. Ako su ljudi izabrali onoga koga žele, mi to poštujemo. Postoje određeni pokreti u Europi i šire koji na vlast dovode političare koji žele pričati priče i šalju poruke koje je lakše prihvatiti. Ljudi to prate, ali to je demokratski proces i moramo prihvatiti rezultat ustanovljenog procesa".

Tada je i objasnio da je cilj investiranja u N1 da se napravi najbolji informativni servis vijesti. I, iskreno, u mnogočemu su i uspjeli, pa su naravno i trn u oku politici i političarima na ovim prostorima, koji ipak više vole kontrolirane televizije.

U ovom hrvatskom slučaju valja se nadati da priča o prekidu suradnje A1 i N1 ipak nema političku pozadinu, a još manje da je povezana s bilo kakvim odnosima prema Draganu Šolaku. Ipak je čudno da se uopće nešto tako moglo dogoditi, a jedno od objašnjenja je baš za N1 dao i Đuro Lubara, sudski vještak za tržišno natjecanje u telekomunikacijama.

"To je situacija kada se dva ili više tržišnih konkurenata na nekom području dogovore kako bi ostvarili za sebe neku korist na tržištu. Primjerice, ako bi sinkronizirano, a bez razloga, dva telekoma dogovorno podigli neku cijenu prema korisnicima, to bi bilo kartelsko udruživanje".

Lubara tvrdi da je na telekomunikacijskom tržištu, kada je riječ o mobilnim uslugama, jako razvijeno tržišno natjecanje.

"Kada govorimo o tržištu televizije, otprilike 40 posto ljudi u Hrvatskoj gleda televizijske sadržaje putem dva telekom operatora, a 60 posto ih gleda na druge načine, preko zemaljskih odašiljača ili satelitskih usluga. Oni drže oko 40 posto tržišta u distribuciji televizijskog sadržaja".

I baš jedan od ta dva operatera sada je ušao u spor s United Grupom koji bi mogao rezultirati da zaista veliki broj ljudi više neće moći pratiti N1 televiziju. To bi u konačnici, naravno, bilo kobno za medijske slobode u Hrvatskoj, pa je tako i Tihomir Ladišić, direktor programa N1 televizije, ponudio rješenje da, u interesu javnosti, operater besplatno preuzme njihov program, dok se ne nađe dugoročno rješenje i kroz zakon koji je u pripremi. Ladišić je napisao i pismo ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek u kojem je jasno naznačio i odgovornost Vlade.

"Vlada je odgovorna za sadašnje stanje u kojem već godinama nije promijenila Zakon o elektroničkim medijima, i time stvorila uvjete slobodnog tržišta kakvo postoji u svim zemljama Europske unije. Stoga je Vlada izravno odgovorna za stanje u kojem se nalazi ne samo N1 televizija, već i svi mediji u Hrvatskoj. Zbog takvog stanja, godinama unazad, mediji su u Hrvatskoj pod pritiskom, neki od njih uništeni i ugašeni."

I kako se kaže, za dobrim se konjem uvijek diže prašina, pa tako i za N1. Nevidljiva ruka politike uvijek je tu negdje.

Povezane vijesti

• Vučić poručio da neće dozvoliti nasilje, ISPRED PREDSJEDNIŠTVA PROSVJEDI
• Uhićena crnogorska novinarka branit će se sa slobode  
• Srbija: Privedena novosadska novinarka puštena na slobodu