suspenzija

Kakve su posljedice bescarinskog uvoza iz Ukrajine za domaće proizvode

| Autor: Dražen Katalinić
(Foto: Reuters)

(Foto: Reuters)


Europska unija produljila je bescarinski uvoz za poljoprivredne proizvode iz Ukrajine na još godinu dana, odnosno do 5. lipnja sljedeće godine s tim da su uvedena neka ograničenja, poput automatskog aktiviranja carina na neke proizvode u slučaju većeg poremećaja na tržištu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore Vlado Čondić Galinčić smatra da je to loša odluka za poljoprivredne proizvođače u Europskoj uniji i Hrvatskoj jer će stvarati probleme plasmanu naših poljoprivrednih proizvoda, odnosno našim izvoznicima, a dio robe iz Ukrajine, kaže, svakako će završiti i na domaćem tržištu. Ukrajinsko žito uglavnom je zaobilazilo Hrvatsku, ali su domaći proizvođači zato osjetili da je europsko tržište preplavljeno bescarinskim uvozom iz Ukrajine.

– Iako ne znamo kolika količina robe dolazi iz Ukrajine u EU, već sada bilježimo pad izvoza žitarica, pšenice i kukuruza na talijansko tržište zbog čega u tim kulturama imamo viškove na domaćem tržištu, a posljedično i pad cijena, i to na razinu prije COVID-19 krize, dok s druge strane proizvođači imaju visoke ulazne troškove, pojašnjava Čondić Galinčić, ali dodaje kako ipak ne očekuje daljni pad cijena žitarica u Hrvatskoj.

Sumnja na preprodaju

Podsjetimo, EU je u lipnju 2022. godine suspendirao carine na ukrajinske poljoprivredne proizvode kako bi pomogao zemlji u obrani od ruske agresije. Hrvatska godišnje prosječno uveze između 130 i 150 tisuća tona pšenice, a te je godine, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatsku uvezeno 42.696 tona ukrajinskih žitarica, dok godišnje proizvedemo nešto manje od milijun tona pšenice.

U prvih šest mjeseci prošle godine iz Ukrajine je uvezeno 64.979 tona žitarica ukupne vrijednosti 17,74 milijuna eura, što je činilo 38 posto ukupnog hrvatskog uvoza žitarica, s tim da nitko ne zna je li u ove podatke uključena roba koja je u tranzitu ili roba koja je ostala u Hrvatskoj.

Iako su tada iz Ministarstva poljoprivrede uvjeravali da su žito i brašno iz Ukrajine samo u tranzitu kroz Hrvatsku, seljačke su udruge prosvjedovale tvrdeći da imaju dokaze da se jeftino ukrajinsko žito, za koje su rekli da je loše kvalitete, preprodaje u Hrvatskoj.

Dodatni je problem što Hrvatska nema dovoljno prerađivačke industrije koja bi preuzela zalihe i viškove, pa se pšenica i druge žitarice izvoze u neobrađenom stanju, dok se istodobno uvozi puno pekarskih poluproizvoda.

Ministri poljoprivrede Bugarske, Poljske, Mađarske, Rumunjske i Slovačke su početkom godine u pismu povjereniku EU-a za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom skicirali tržišne gubitke koje su proizvodi njihovih poljoprivrednika zabilježili zbog uvoza iz Ukrajine.

Mađarski ministar poljoprivrede pritom je upozorio da val jeftinih ukrajinskih žitarica istiskuje poljoprivrednike iz srednje i istočne Europe s tradicionalnih izvoznih tržišta i nadovezuje se na visoke troškove proizvodnje, cjenovne i prihodovne rizike te nepovoljne vremenske prilike.

Napomenimo i da su u rujnu 2023. Poljska, Slovačka i Mađarska ograničile uvoz ukrajinskih žitarica nakon što je Europska komisija produljila režim bescarinskog uvoza do ljeta 2024., zbog čega je Ukrajina protiv tih zemalja podnijela tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Prosvjedi poljoprivrednika

U međuvremenu su održani brojni prosvjedi poljoprivrednika nezadovoljnih odlukom o bescarinskom uvozu poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Poljski su seljaci, primjerice, u nekoliko navrata blokirali ceste prema Ukrajini, tvrdeći da im uvoz jeftinijih ukrajinskih proizvoda predstavlja nelojalnu konkurenciju.

I Čondić Galinčić smatra da su zbog najnovije odluke Europskog vijeća moguće daljnje reakcije poljoprivrednih proizvođača u EU-u i Hrvatskoj.

Stoga je EU u odluci o produženju bescarinskog režima s Ukrajinom za poljoprivredne proizvode uvrstio sigurnosni mehanizam koji će Komisiji omogućiti brzo djelovanje u slučaju većih poremećaja na tržištu jedne ili više država članica.

Naime, ako uvoz pojedinih proizvoda poput zobi, peradi, jaja, šećera, krupice, kukuruza i meda dosegne prosjek iz razdoblja od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2023., carine će se automatski ponovno uvesti.

– Ovaj ekonomski bezvizni režim će nam omogućiti da zadržimo dinamiku našeg izvoza, podržimo ukrajinske proizvođače i osnažimo temelje naše buduće integracije u jedinstveno tržište EU-a, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini