Povratak u Firencu 1530-ih
Dvigrad Festival otvorio vrata samim počecima talijanskog madrigala
(Snimila Doris Žiković)
U sklopu ovogodišnjeg Dvigrad Festivala – festivala rane glazbe protekle subote u crkvi sv. Franje u Rovinju održan je koncert naslovljen "Ljepota za četiri glasa – madrigali Philippea Verdelota", na kojem je nastupio švicarski ansambl Profeti della Quinta.
Povijesna utemeljenost
Program je bio posvećen jednom od ključnih skladatelja ranoga talijanskog madrigala Philippeu Verdelotu, čija je glazba, unatoč povijesnoj važnosti, danas znatno rjeđe prisutna na koncertnim pozornicama od djela njegovih nešto mlađih suvremenika. Već sam izbor programa pokazao se iznimno zanimljivim.
Umjesto uobičajenog oslanjanja na kasniji, razvijeniji oblik madrigala, ansambl se vratio njegovim ranim počecima u Firenci oko 1530. godine, kada se ta nova glazbena vrsta još oblikovala na sjecištu tradicije rano renesansne sakralne polifonije i novih nastojanja da glazba što neposrednije izrazi pjesnički tekst. U središtu večeri našli su se Verdelotovi četveroglasni madrigali, iz njegovih dvaju zbirki objavljenih 1533. i 1534., koji su predstavljeni u svojim izvornim četveroglasnim verzijama.
Kako je napomenuo umjetnički ravnatelj Dvigrad Festivala Darko Solter izvođači su notni materijal tumačili neposredno iz faksimila tiskanih muzikalija, lišenih nadogradnje suvremenih transkripcija, što je značajno doprinijelo povijesnoj utemeljenosti same izvedbe. Profeti della Quinta upravo su polifonu dimenziju Verdelotovih skladbi učinili jednom od glavnih odrednica večeri. Nastupivši u sastavu Giovanna Baviera (canto i viola da gamba), Doron Schleifer (alto), Jacob Lawrence (tenor) i Elam Rotem (bassus i čembalo) ostvarili su zvuk koji je bio istodobno transparentan i pun, bez potrebe za pretjeranim naglašavanjem pojedinačnih glasova.
Nadalje, kaže Solter, svaka je vokalna dionica ostajala jasno prepoznatljiva, ali nikada izdvojena iz zajedničkog glazbenog tkiva. Takva ravnoteža osobito je važna u Verdelotovoj glazbi, u kojoj se smisao često rađa upravo iz dijaloga među glasovima. Interpretacija ansambla počivala je na preciznoj artikulaciji, fleksibilnoj frazi i osjetljivom odnosu prema tekstu. Umjesto da madrigale tretira kao tek povijesne primjerke renesansne polifonije, ansambl je pokazao njihovu neposrednost i emocionalnu izražajnost. Glazba je disala s pjesničkim tekstom, a promjene ritma, gustoće polifonije i harmonijskog napona stvarale su dojmljivu dramaturgiju unutar pojedinih skladbi.
- U tom se kontekstu osobito jasno mogla čuti jedna od temeljnih novosti ranoga madrigala: nastojanje da glazba ne bude samo podloga riječi, nego njezin aktivni interpret. Verdelotovi se stihovi ne nižu uvijek u jednoličnom glazbenom obrascu, već svaki redak donosi novu teksturu, ritmički impuls ili harmonijski odnos. Upravo u takvom neprestanom mijenjanju glazbenog izraza prema značenju teksta nazire se začetak kasnijeg razvoja madrigala prema sve izraženijem ‘slikanju riječima’, pojašnjava ravnatelj Festivala Solter.
Program je dodatno obogaćen djelima Jacquesa Arcadelta čije je madrigale sjajno tumačila sopranistica Giovanna Baviera, prateći vlastito pjevanje izvrsnim i istovremenim sviranjem renesansne viole da gambe. Uz to istaknula se i virtuoznom interpretacijom Ortizove "Ricercada ottava" na violi da gambi.
Zajednički zvučni dah
Na koncertu je također izveden i poznati madrigal "Ancor che col partire" Cipriana de Rorea, koji je tijekom 16. i 17. stoljeća bio često predmet reinterpretacija. Jednu od takvih čuli smo u na koncertu u izvedbi sjajnog tenora Jacoba Lawrenca koji je istoimeni madrigal izveo u Bovicellijevoj verziji s iznimno tehnički zahtjevnim diminucijama. Ovime je Verdelotov opus dobio širi povijesni i estetski kontekst. Profeti della Quinta pristupili su repertoaru s dubokim poznavanjem povijesnog stila, ali i s izrazitom umjetničkom slobodom. Njihovo muziciranje nije težilo monumentalnosti, nego je snagu pronalazilo u detalju, u odnosu glasova, naglasku pojedine riječi, suptilnoj promjeni dinamike ili trenutku kada se polifona struktura gotovo neprimjetno pretvara u zajednički zvučni dah.
Rovinjska crkva sv. Franje pokazala se pritom vrlo prikladnim prostorom za ovakav repertoar. Akustika je omogućila da se glasovi prirodno stapaju, ali i da ostanu dovoljno jasni za praćenje složenih polifonih odnosa. U takvom prostoru Verdelotova glazba mogla je doista pokazati ono što je bilo središnja ideja koncerta: ljepotu četiriju ravnopravnih glasova koji, svaki za sebe i svi zajedno, stvaraju jedinstven glazbeni izraz.
Koncert ansambla Profeti della Quinta tako nije bio samo predstavljanje manje izvođenog repertoara, nego i vrijedan podsjetnik na razdoblje u kojem se rađala jedna od najvažnijih europskih vokalnih tradicija.
- Verdelotovi madrigali pokazali su se dovoljno neposrednima da dopru do današnjeg slušatelja, a istodobno dovoljno složenima da otvore niz pitanja o odnosu riječi i glazbe, polifonije i izraza. U interpretaciji ansambla njihova je povijesna udaljenost gotovo nestala, ostavljajući pred publikom ono što je od početka bilo u središtu madrigala – riječ pretvorenu u zvuk i zvuk koji riječi daje novi život, zaključio je umjetnički ravnatelj Dvigrad Festivala Darko Solter.
Arcadeltovi madrigali
Program je dodatno obogaćen djelima Jacquesa Arcadelta čije je madrigale sjajno tumačila sopranistica Giovanna Baviera, prateći vlastito pjevanje izvrsnim i istovremenim sviranjem renesansne viole da gambe. Uz to istaknula se i virtuoznom interpretacijom Ortizove "Ricercada ottava" na violi da gambi
