U ljetu prepunom koncertnih zbivanja u znaku najrazličitijih stilova i žanrova, ljubitelji klasike, a i ne samo, dočekali su u Areni jednog od najslavnijih tenora na svijetu, Josea Carrerasa. Četvrti je to koncert slavnoga tenora u pulskoj Areni, a zadnji put je nastupio ovdje prije devet godina.
Arena ga je dočekala ovacijama publike pristigle iz raznih krajeva, a Carreras je prije mjesec dana u ekskluzivnom intervjuu za naš list kazao da ga Arena posebno inspirira te da je velika čast nastupiti u takvom spomeniku kulture, u tom spoju povijesti prožetom posebnom magijom.
(Snimila Annamaria Vidović)
Pošto je nastupio pred publikom iz svih krajeva – čuli smo u Areni splet jezika - prilagodio je program široj publici, bilo je tu od djela klasične glazbe iz pera velikana koji su ispisali neke od najvažnijih partitura svjetske glazbe, ali i snažnih, sugestivnih napolitanskih pjesama, posebnog ritma i stila zarzuela pa sve do crossovera, tako da program bude zanimljiv publici na sveobuhvatan način. Prva skladba kojom se Carreras predstavio bila je "Passione", poznata napoletanska pjesma iz 1934. godine čiji je autor Libero Bovio, a uglazbili su je Ernesto Tagliaferri i Nicola Valente. Ovom su se skladbom na njihovim koncertima učestalo predstavljali i Pavarotti i Domingo.
Dirigent orkestra koji je pratio maestra Carrerasa bio je David Giménez, dugogodišnji Carrerasov suradnik, a posebna gošća sopranistica Dušica Bijelić.
(Snimila Annamaria Vidović)
Upravo je s Dušicom, sopranisticom moćnoga glasa Carreras ostvario nekoliko dojmljivih dueta. Večer je započela uz fenomenalan orkestar koji je, među ostalim djelima klasične glazbe izveo vrlo snažno uvertiru iz melodrame "La gazza ladra" Gioacchina Rossinija.
Nakon prvog dijela koncerta, gdje su se izmijenjivali Jose' i Dušica, uslijedila je stanka, a drugi je dio nastavljen crescendom, gdje je Carreras dao sve od sebe da publici pruži glazbenu čaroliju, za što ga je publika nagradila ovacijama i povicima "bravo maestro" i pozivima na bis.
(Snimila Annamaria Vidović)
Posebno je dojmljiva bila njegova izvedba legendarne "My way", koju je nedavno snimio s kolegama glazbenicima - Placidom Domingom, Dimashom Qudaibergenom i našim sugrađaninom - čuvenim violončelistom Stjepanom Hauserom. To je bila možda i najdojmljivija izvedba večeri, izvedena s puno strasti i energije te entuzijazma.
Dakako, vrlo je moćno zvučala i "Non ti scordar di me" Ernesta Giglija iz 1935. godine, koja je oduvijek jedna od omiljenih skladbi svih najpoznatijih tenora ili pak "Granada", iz 1932. godine, djelo meksičkog skladatelja Agustina Lare. Publika je aplauzima nagradila i skladbu "Suona suona mia chitarra", odnosno "Chitarra romana", a tijekom jedne od izvedbi, sopranistica je pokazala, osim impresivnog glasa, i svoju svestranost uz nekoliko plesnih koraka.
(Snimila Annamaria Vidović)
Sopranistica je izvela i ariju iz opere "Gianni Schicchi", čuvenu "O mio babbino caro", a posebno je nadahnut bio i duet kojom su prilikom izveli "Libiamo ne' lieti calici" iz Verdijeve "Traviate".
Dušica Bijelić predstavila se i arijom "Ah! Je ris de me voir si belle" iz Gounodova čuvenog "Fausta", a raskoš glasovnih mogućnosti pokazala je i tijekom interpretacije "I Could Have Danced All Night" iz slavnog mjuzikla "My Fair Lady".
Publika je aplauzima i povicima "bravo maestro", ali i "brava maestra" nagradila izvođače. Neke je posjetitelje malo iznenadila pauza, ali budući da je koncert išao crescendom te da je maestro dao sve od sebe da ova večer protekne u znaku čarolije zvane glazba, a sopranistica i orkestar bili su isto tako besprijekorni, svi koji su bili u Areni otišli su pune duše i srca glazbe.
(Snimila Annamaria Vidović)
Neki su čekali "O sole mio", ali umjesto toga, bila je tu Zdravica iz "Traviate", a "Sole mio" neka bude za neku drugu prigodu.
Tijekom karijere Carreras je ostvario više od 60 opernih uloga i prodao više 85 milijuna nosača zvuka. Godine 1987. pobijedio je leukemiju te osnovao Međunarodnu zakladu José Carreras za potporu istraživanju i liječenju ove bolesti. Zatim, 1990. s Plácidom Domingom i Lucianom Pavarottijem pokrenuo je projekt Tri tenora.