U povodu Međunarodnog dana arhiva u Državnom arhivu u Pazinu otvorena je dokumentarna izložba pod nazivom "Zvuci iz arhiva: Muzička omladina Pula (1963.-1974.)". Izložbom se obilježava šezdeseta obljetnica osnivanja pulske podružnice Muzičke omladine. Posvećena je iznimnim rezultatima ostvarenim u prvom desetljeću njezina rada, a sadrži arhivsko gradivo - dokumente, plakate, fotografije, članke. Autorica je izložbe Lada Duraković, a nastala je u suradnji Državnog arhiva u Pazinu i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Muzikologinja Lada Duraković izvanredna je profesorica i znanstvena savjetnica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a magistrirala i doktorirala na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U središtu su njezina znanstvenog interesa teme vezane uz glazbu u 20. stoljeću, posebice suodnos ideologije i glazbenog života. Autorica je brojnih znanstvenih članaka te pet knjiga i urednica nekoliko zbornika i monografija.

Pulski glazbeni život

- Pulskim glazbenim životom, posebno djelovanjem različitih kulturnih/glazbenih institucija u socijalizmu bavim se već dugi niz godina. Za rad Muzičke omladine (čija sam i sama bila članica tijekom srednjoškolskih dana) zainteresirala sam se davnih dana, pišući knjigu "Ideologija i glazbeni život: Pula 1945.-1966." koja je objavljena u izdanju Hrvatskog muzikološkog društva 2010. godine. Već sam se tada rubno dotaknula njezina osnivanja i djelovanja u prvim godinama rada. Zanimali su me ponajprije načini na koji se u socijalizmu produkcija tzv. visoke kulture - u ovom slučaju ozbiljne glazbe, pokušavala približiti širem krugu slušatelja, koliko se u tome uspijevalo i putem kakvih aktivnosti. Ta istraživanja su se intenzivirala prije godinu dana i trenutno se tom temom bavim u sklopu dvaju projekata, projekta "Glasbe mladih po 1945." koji provodi Filozofski fakultet u Ljubljani te institucijskog projekta pulskog Filozofskog fakulteta pod nazivom "Omladinci, radnici i pisci. Od samoupravne kulture 1960-ih do suvremene postmoderne književnosti".

- Na koji je način osnovana prije 60 godina pulska podružnica Muzičke omladine? Je li djelovala na tadašnjoj državnoj jugoslavenskoj razini i u kojim gradovima?

- Muzička omladina kao institucija kulture, osnovana je u Belgiji i Francuskoj u 40-im godinama 20. stoljeća s namjerom stvaranja mjesta okupljanja mladih koji bi se bavili umjetnošću, prvenstveno glazbom. U Jugoslaviji je osnovana 1953. godine u Zagrebu. Njen prvobitni naziv bio je Društvo prijatelja muzike. Ime Muzičke omladine se tada nije smjelo koristiti jer je bilo pravno zaštićeno, tako su se smjele zvati samo stalne članice Međunarodne federacije Muzičke omladine (FIJM). Da bi se postalo stalnom članicom trebalo je oformiti mrežu ogranaka širom Jugoslavije, tako da su neko vrijeme trajale pripreme s time u vezi i konačno je Jugoslavija u Međunarodnu federaciju primljena 1962., na osnovi konkretnih rezultata devetogodišnjeg rada u okviru Društva prijatelja muzike u tri republičke organizacije, Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Dvije godine nakon toga, 1964. u Zagrebu je održan i prvi kongres Muzičke omladine Jugoslavije. Ogranak MO-a u Puli izrastao je, kao i u brojnim drugim gradovima, iz Društva prijatelja muzike, koje je osnovano 1957. Šest godina kasnije, u veljači 1963. osnovana je podružnica Muzičke omladine Pule. Osnivačka sjednica je održana u pulskoj Muzičkoj školi Ivana Matetića Ronjgova. Okupljala je entuzijaste koji su na dobrovoljnoj bazi animirali glazbenike, pedagoge, publiciste te različita društva, ustanove i radne kolektive za sudjelovanje u organizaciji glazbenih događanja namijenjenih mladima.

Osnivači i glavni akteri

- Tko su bili glavni akteri, osnivači MO-a u Puli? Kojim su se aktivnostima bavili u tom desetljetnom razdoblju, u kojim su prostorima djelovali, koliko je tu bilo entuzijazma, volontiranja ili je netko dobio i radno mjesto?

- U počecima je podružnica djelovala u današnjim prostorijama SAKUD-a (Zbora Matko Brajša Rašan) u Prvomajskoj ulici (danas Ulica Sergijevaca). Za voditelja podružnice je odabran nedavno preminuli Anton Dolički, tada mladi profesor glazbene teorije koji je u to vrijeme radio u pulskoj Muzičkoj školi. On je iz Pule otišao 1966., kasnije je između ostalog bio tajnik Muzičke omladine Hrvatske i prvi direktor Muzičke omladine u Grožnjanu. Uz Doličkog su pulski ogranak činili kulturni i prosvjetni radnici, ali prvenstveno je podružnica funkcionirala na velikom entuzijazmu mladih volontera, omladinki i omladinaca, učenika Muzičke i drugih pulskih škola, poput Nadije Pikunić, Tanje Perić, Igora Bertoše, Mladenke Šverko i mnogih drugih. Neki među njima su kasnije upisali muzičke akademije, neki su odabrali drugu profesiju. Nakon odlaska Antuna Doličkog su se voditelji izmjenjivali, uglavnom su to bili profesori iz glazbene škole, studenti itd. Tu nije bilo zaposlenih, sve se temeljilo na entuzijazmu volontera. Financijska sredstva za koncerte i ostale aktivnosti osiguravali su, uz zagrebačku središnjicu, Republički fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti Socijalističke Republike Hrvatske te Fond za unapređivanje kulturne djelatnosti Skupštine općine Pula.

- Što je bilo s Muzičkom omladinom Pule u kasnijem razdoblju? Je li se pretopila u neku drugu udrugu/instituciju? Jesu li aktivnosti bile vezane samo uz Pulu ili i neke druge istarske gradove?

- Podružnica je bila aktivna do kraja osamdesetih. Uz koncerte različitih žanrova, organizirale su se i slušaonice ploča, kvizovi, odlazilo se na glazbena događanja u veća središta, primjerice u riječku Operu. Postojali su i pokušaji osnivanja u nekim drugim, manjim mjestima u Istri, ali nisu bili dugog vijeka. Inače, Muzička omladina Hrvatske danas djeluje pod imenom Hrvatska glazbena mladež i ima i dalje vrlo razgranatu djelatnost, ali za razliku od podružnica u nekim drugim gradovima poput Varaždina, Zagreba, Splita, pulska podružnica više nije aktivna. Ono što svakako treba istaknuti jest da je pulska podružnica i ljudi koje je okupljala vrlo zaslužna i za osnivanje centra Muzičke omladine u Grožnjanu.

- Spomenuli ste da ste se za potrebe izložbe oslanjali na arhivsko gradivo, dokumente, plakate, fotografije, članke koji se čuvaju u Državnom arhivu u Pazinu, Sveučilišnoj knjižnici u Puli, Povijesnom i pomorskom muzeju Istre te u Arhivu Hrvatske glazbene mladeži u Zagrebu, ali i na novinske članke - iz kojih medija? Koja Vam je građa najviše pripomogla u organizaciji izložbe i jeste li u glavnim crtama uspjeli rekonstruirati djelovanje Muzičke omladine u Puli?

- Točno, oslanjala sam se na nabrojano gradivo, jer su primarni izvori nedostupni, stara dokumentacija u periodu između zatvaranja i obnove Istarskog narodnog kazališta u čijim je prostorima Muzička omladina u zadnjem periodu radila je uništena, bačena. Na panelima izložbe se nalaze plakati koje čuva Sveučilišna knjižnica, neke fotografije iz Povijesnog i pomorskog muzeja, poneki dokument koji se čuva u sjedištu Hrvatske glazbene mladeži te članci iz dnevnih novina - Glasa Istre i Glasa mladih, te osvrti i kritike s nekadašnje Radio stanice Pula. Ovo je prvi put da se na jednoj ovakvoj izložbi predstavlja gradivo iz njihovog fonda, što me, kao bivšu dugogodišnju djelatnicu Radio Pule jako veseli.

Izložba najesen u Puli

- Ova dokumentarna izložba predstavlja samo dijelove rada Muzičke omladine te nije bio cilj rekonstrukcija svih aktivnosti. To i nije moguće, samo u prvih nekoliko godina organizirali su stotinjak programa. Ako će posjetiteljima - onima koji o tome ne znaju ništa bar malo približiti djelatnost Muzičke omladine, a onima koji se još živo sjećaju njezinog rada podsjetiti na neke lijepe glazbene uspomene, moja namjera je ostvarena. Još bih željela reći i da će nakon Pazina izložba najesen biti postavljena u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici.

- Čime se sve bavi Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli?

- CKPIS djeluje već deset godina i okuplja znanstvenike različitih humanističkih i društvenih polja, od povijesti, filologije, etnologije i antropologije, muzikologije, koji se bave istraživanjem tema vezanih uz socijalizam i postsocijalizam. Uz rad na različitim projektima, imamo svoju biblioteku, tzv. CeKaPISarnicu, koju čine između ostalog autorske knjige i zbornici s naših konferencija. Bijenalno organiziramo znanstveni skup "Socijalizam na klupi", u ljetnim mjesecima se održava doktorska radionica. Organizirali smo više od stotinu različitih javnih događanja, predavanja, okruglih stolova, predstavljanja knjiga.

Povezane vijesti

• LADA DURAKOVIĆ: Glazbeni odgoj ubrajao se u skupinu nacionalnih predmeta
• Zaboravljena glazba Pule, grada bogate glazbene tradicije, spašena od zaborava