Industrijska baština
Od Uljanika do Galeba: U Rovinju o usponu i padu jadranskih škverova kroz filmsku traku
(Press)
Predavanje "Gorostasni čelični organizmi – Jadranska brodogradilišta i brodovi na dokumentarnom filmu" održao je sinoć, 24. veljače, u Rovinju dr. sc. Andrea Matošević sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Pred brojnom publikom pristiglom iz cijele Istre, predavanje je održano u Velikoj dvorani Doma kulture, u sklopu ciklusa javnih predavanja u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Grada Rovinja – Rovigno.
Kroz prizmu industrijskog filma, odnosno niz isječaka iz dokumentarnih filmova, filmskih novosti i ulomaka iz emisija snimljenih najvećim dijelom u pulskom Uljaniku, riječkom 3. maju i splitskom Brodosplitu, dr. sc. Andrea Matošević govorio je o nekad svjetski poznatim jadranskim brodogradilištima iz antropološke i kulturološke perspektive. Ukazao je pritom na važnost promjene rakursa u promišljanju i vrednovanju tradicije brodogradilišta u Hrvatskoj.
Na iznimno zanimljiv način, uz filmske dokumente i brojne, široj javnosti manje poznate činjenice do kojih je došao kroz svoj znanstveno-istraživački rad, dr. sc. Matošević predstavio je načine i teme kojima su široj publici prikazivani vrhunski uspjesi domaće brodogradnje, čiji je, kako je istaknuo, "zenit odavno iza nas".
"Od simboličkog značaja pojedinih plovila, preko mjesta koja su posjećivali predstavnici visoke politike pa sve do tehnički izrazito zahtjevnih i inovativnih postignuća, brodogradilišta i brodovi koji se u njima konstruiraju predstavljaju moćan i reprezentativan rukavac industrijskog moderniteta kroz drugu polovicu 20. stoljeća", istaknuo je dr. sc. Matošević, dodavši kako filmovi snimljeni u brodogradilištima bilježe kompleksnost, ali i kontradikcije moderniteta u koji su istodobno utkane brodograditeljska kultura i tradicija.
Temu je otvorio filmskim zapisom "Obnova Pule" Hrvoja Sarića iz 1947. godine, u kojem su vidljive ruševine u Uljaniku nakon bombardiranja. Slijedi niz dokumentarnih prikaza od 1950-ih nadalje iz pulskog, riječkog i splitskog škvera, kroz koje se prikazuje svakodnevica brodogradilišta, slave rad i radni uspjesi, posebno porinuća. Međutim, kako je istaknuo dr. sc. Matošević, pogled kamere, kao "oko javnosti", vrlo je limitiran: "Ne otkrivaju se tajne, o nesrećama ili neuspjesima ne govori se, ili o tome tek saznajemo vrlo rijetko, između redaka."
"Veza između čovjeka i broda nije obična veza. Posebno je zanimljivo da se oko brodova pletu različite priče – brodovi su metafore našeg imaginarija. O njima se često govori kao o živim bićima, a ne o stvarima. Govori se o njihovim tijelima, biografijama i sudbinama. Brodovi su organizmi koji se rađaju, imaju svoje putovnice, stare i umiru na brodskim grobljima, uz svoje ‘posmrtne brodo-ceremonije’", naglasio je dr. sc. Matošević.
Istaknuo je i da su u razdoblju velikih uspjeha brodogradilišta filmovi svjedočili o njihovoj samodostatnosti. Brodograditelji i članovi njihovih obitelji mogli su u tim "gradovima unutar gradova" zadovoljiti različite potrebe. Primjerice, unutar "3. maja" djelovala je zapažena škola amaterskog filma, brodogradilišta su imala brojna sportska društva, ali i zdravstvene stanice s vrlo visokim standardom zdravstvenih usluga za radnike i njihove obitelji.
Tijekom predavanja prikazani su, među ostalim, isječci iz filmova i filmskih žurnala: "Naša brodogradilišta i brodograđevna industrija" Branka Marjanovića (1955.), "Hruščov u Jugoslaviji" (Filmske novosti 39, 1956.), "Brod" Ante Babaje (1957.), "Gradnja čeličnog broda" Nikše Fulgosija (1959.), "Pulski navozi" Branka Bauera (1970.), "Brodograđevna industrija Split: Zapisi iz škvera" Z. Bakovića, A. Baučića, V. Vrdoljaka, A. Pivčevića, O. Mlakara, M. Prebila, R. Lisjaka, N. Tanhofera i A. B. Vrdoljaka (1984.)…
"Nijedan od ovih filmova nema socijalno impostiran narativ – oni su zaluđeni tehnološkim i gospodarskim uspjesima brodogradnje. U prvom planu su brodovi. Tako je sve do 1990-ih i filma ‘Godine hrđe’ Andreja Korovljeva (1999./2000.), koji radi inverziju: izlazi iz brodogradilišta i povezuje privatni život brodograditelja s njihovim radom. Taj je film prekretnica u prikazu brodogradilišne dinamike jer brodogradilište prikazuje kao socijalno nepomirenu sredinu", istaknuo je dr. sc. Matošević.
U završnici izlaganja, kao zorna slika dramatičnog potonuća brodograđevne industrije – nekad snažne gospodarske grane – ali i paradoksalnog odustajanja od moćne inženjersko-tehničke djelatnosti u vremenu koje obilježava STEM, izdvojen je završni ulomak iz reklame za kladionicu snimane u zagrebačkom Brodarskom institutu 2023. godine. Nekadašnji simbol inovacija i najznačajniji istraživački centar vezan uz brodogradnju danas je, kako je istaknuo, pretvoren u Super Casino.
Završni ton predavanja ipak je imao optimističnu notu. Dr. sc. Matošević izdvojio je citat Ante Babaje iz filma "Brod" (1957.), prema kojem su "Brodovi ljudske ruke ispružene za širinama, oči rastvorene u nemir svijeta…"
Lajtmotiv predavanja bila je i turbulentna priča o nekoliko života jednog broda, najpoznatijeg kao Titov školski brod "Galeb", "brod mira", odnosno "brod nesvrstanih". Izgrađen je u Genovi 1938. kao fašistički brod za prijevoz banana, prvotno konstruiran kao kolonijalni brod. Filmski zapisi svjedoče da je u Rijeci bio i potopljen nakon svoje neslavne ratne prošlosti u Drugom svjetskom ratu, a obnovili su ga 1960-ih radnici Uljanika na danas nepostojećim suhim dokovima te mu, zbog ljepote, nadjenuli ime "Galeb". Danas se nalazi u riječkom škveru, a ovih je dana oštećen kada je u njega udario turski brod.
Dr. sc. Andrea Matošević redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i jedan od suosnivača Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) pri istom Sveučilištu. Objavio je šest monografija, a za knjigu "Kolos Jadrana: Industrijski film i brodogradilište Uljanik u drugoj polovici XX. stoljeća" (2023.) dobio je Nagradu "Milovan Gavazzi".
Više informacija o programima Pučkog otvorenog učilišta Grada Rovinja – Rovigno dostupno je na službenim mrežnim stranicama Učilišta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
