Brojna je publika prisustvovala u četvrtak navečer premijeri filma "Slavko Kopač: Barbarska profinjenost" u režiji Dražena Majića koja je održana u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula u sastavu Pulskog filmskog festivala.

Savršeni svjedok

Već od prvih kadrova vidljivo je da je uložen veliki rad i trud, entuzijazam i energija kako bi se na najbolji mogući način predstavilo djelo tog velikog, ali nažalost još nedovoljno široj javnosti poznatog hrvatskog slikara, ali ujedno i kako bi se ostavilo prostora za daljnja istraživanja i prezentiranja njegova djela što široj publici. Tako detaljan dokumentarni film o jednome umjetniku u nas nije učestala, a niti mala stvar. Sve je to krenulo zahvaljujući entuzijazmu Tamare Floričić koja se s opusom Slavka Kopača susrela u ljeto 2017. u Parizu, na aukciji u Drouotu, kada su ona i suprug kupili prvi dio njihove kolekcije i kada u biti kreće detaljnije proučavanje Kopačeva lika i djela.

Biografski uvid u nasljeđe jednog od, kako je navedeno, najvećih hrvatskih umjetnika i prvog kustosa kolekcije Art Brut povodom 30 godišnjice smrti. Uz razgovore s čak 21 relevantnim sugovornikom koji su upoznali Kopača u raznim razdobljima njegova života - doslovno, fizički, ili pak putem njegovih djela, precizno je iscrtan portret toga umjetnika unutar jednoga vremena i jedne duže epohe s prikazom umjetničke scene unutar koje je djelovao te uz prikaz (su)odnosa s drugim umjetnicima, suradnje, razmjene misli... Višejezičnost je također jedan od važnih elemenata ovoga filma, jer su iz raznih krajeva sugovornici koji vrlo detaljno, argumentirano, s akrbijskom preciznošću oslikavaju Kopačevu specifičnost. Važna je tu uloga francuskog povjesničara umjetnosti/autora knjige "Slavko Kopač - Ombres et Matières (Slavko Kopač – Shadows and Materials)" - sveobuhvatne monografije koju je publicirala francuska prestižna izdavačka kuća Gallimard, a oni su Fabrice Flahutez, Pauline Goutain i Roberta Trapani.

(Press)

Zanimljiv prikaz njegova djela daje i istaknuta spisateljica i intelektualka Annie Le Brun, bliska Andreu Bretonu i Kopačeva dugogodišnja prijateljica. Tamara Floričić ju je definirala savršenim svjedokom Kopačeva privatnog i umjetničkog života. Puno se podataka saznalo i zahvaljujući LaM - Muzeju moderne i suvremene umjetnosti te Art Brut Lille Métropole, uz kritičku riječ glavne kustosice muzeja, Savine Faupin. Neizostavna je bila Lausanne, Collection de l’Art Brut, gdje je preseljena kolekcija Art Brut, koju je Kopač zajedno s Jeanom Dubuffetom gradio i o njoj brinuo do 1975.

Razni intelektualci, povjesničari umjetnosti i drugi govornici govore o Kopaču, od Michela Thevoza, koji je danas jedan od najznačajnijih intelektualaca, filozofa umjetničke scene, voditeljice koja ga je naslijedila – Lucienne Peiry, ujedno i autorice prve knjige o Art Brutu, te aktualne voditeljice muzeja Sarah Lombardi.

Film donosi vrlo pregledan i zanimljivo prikazan umjetnički put autora, ali i kritički, riječima i znanjem povjesničara umjetnosti vrijednovan opus, gdje to i nadilazi okvire same priče o Kopaču i postaje prikaz puno šire umjetničke scene u Europi kroz nekoliko desetljeća.

Za snimanje toga filma puno se putovalo, posjećivala su se mjesta koja su obilježila Kopačevo stvaralaštvo, a samim time i njegov život. Gledatelj na taj način dobiva uvid i u rad prestižnih galerija i muzeja. Važnu ulogu imaju Vence u Francuskoj i Galerija Chave te Madelaine Chave. Kopač je u Vence došao zahvaljujući Jeanu Dubuffetu koji ga je povezao s Alphonseom Chavom, galeristom vodećih međunarodnih umjetnika post-war umjetnosti, a naslijedili su ga sin Pierre i njegova supruga Madelaine.

Veliki posao

Od hrvatskih institucija, važnu su ulogu imali HNK Osijek, Nacionalni muzej moderne umjetnosti Zagreb, Akademija likovnih umjetnosti, a što se tiče talijanskih institucija, treba spomenuti profesoricu s Accademia di belle arti di Firenze, Susannu Ragionieri.

Veliki posao što se snimanja tiče odradili su sjajni snimatelj Goran Legović, kao i montažerka Anita Jovanov, a autorska glazba Josipa Maršića dodatno je obogatila film.

(Press)

Iako dokumentarci općenito nemaju uvijek lak životni put, pohvalno je što ih je na ovogodišnjoj "Puli" bilo nekoliko vrlo kvalitetnih.

Scenarij potpisuju Dražen Majić, Tamara Floričić i Maja Ivić, koji su ujedno i producenti, za vizualne efekte pobrinuo se Dalibor Barić, za oblikovanje zvuka Zoran Medved, a produkcijske kuća je Udruga ArtRencontre. Lektorica je Iva Andrijanić Sabioncello, a prevoditeljice Mirna Šimat i Maja Winkler.

Povezane vijesti

• DAN MATERINSKOG JEZIKA: Opasan "biznis" u doba talijanske okupacije
• Od danas glazbeni dokumentarni film u Buzetu: DOKUMENTARCI O SVJETSKIM GLAZBENIM IKONAMA
• U Labinu počinje Shpeena DOX