(Unsplash)
Klima-uređaj tijekom ljetnih vrućina može biti najbolji prijatelj, ali samo ako ga koristimo pametno. Pretjerano hlađenje, prljavi filtri i hladan zrak usmjeren ravno prema tijelu najčešće su pogreške koje narušavaju udobnost, povećavaju potrošnju struje i mogu izazvati neugodne tegobe.
Kad temperature prijeđu 30 stupnjeva, prvi je impuls uzeti daljinski upravljač i postaviti klimu na najnižu moguću temperaturu. Prostor se možda nakratko čini ugodnijim, ali takvo rashlađivanje nije ni zdravo ni ekonomično. Ugodna ljetna temperatura ne podrazumijeva pretvaranje dnevne sobe u hladnjaču, nego postupno i ravnomjerno hlađenje.
Ovih pet pravila trebalo bi poštovati svaki put kada uključimo klima-uređaj.
Najvažnije pravilo odnosi se na razliku između vanjske i unutarnje temperature. Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučuje da temperatura u klimatiziranom prostoru ne bude više od sedam stupnjeva niža od vanjske.
Ako je vani 34 stupnja, prostoriju stoga nije potrebno hladiti na 20 ili 21 stupanj. Temperatura od 27 ili 28 stupnjeva, uz smanjenu vlagu i lagano strujanje zraka, može biti sasvim ugodna.
Prevelika temperaturna razlika posebno se osjeti pri izlasku iz rashlađenog prostora. Tijelu je potreban trenutak da se prilagodi nagloj promjeni, zbog čega se mogu javiti slabost, glavobolja ili osjećaj nelagode. Prije izlaska dobro je podignuti temperaturu ili nekoliko minuta provesti u toplijem dijelu stana.
Klima-uređaj radi najbolje kada su vrata i prozori zatvoreni. Ako kroz otvoren prozor neprestano ulazi vruć zrak, uređaj mora raditi dulje i snažnije kako bi održao zadanu temperaturu. Rezultat su veća potrošnja struje, slabiji učinak i nepotrebno opterećenje uređaja.
Tijekom dana treba spustiti rolete ili navući zavjese, osobito na prozorima okrenutima prema suncu. Time se prostor manje zagrijava pa klima ima znatno lakši posao.
Prozore je najbolje otvoriti tijekom noći ili rano ujutro, kada je vanjski zrak hladniji. Nakon provjetravanja treba ih zatvoriti i tek potom uključiti hlađenje.
Sjedenje ili spavanje neposredno ispod klima-uređaja nije dobra ideja. Stalno strujanje hladnog zraka prema licu i tijelu može pojačati osjećaj suhih očiju i sluznice te izazvati ukočenost vrata i ramena.
Krilca uređaja treba usmjeriti prema stropu ili praznom dijelu prostorije kako bi se ohlađeni zrak postupno i ravnomjerno rasporedio. Hladan zrak prirodno se spušta, pa nema potrebe usmjeravati ga ravno prema kauču, radnom stolu ili krevetu.
Tijekom noći korisno je uključiti tihi ili noćni način rada. Ako uređaj nema tu mogućnost, može se namjestiti umjerena temperatura i automatsko isključivanje nakon što se prostor rashladi.
Klima-uređaj kroz sebe neprestano provlači zrak iz prostorije, a na filtrima se s vremenom zadržavaju prašina, dlake i druge čestice. Zaprljani filtri smanjuju protok zraka, stvaraju neugodne mirise i prisiljavaju uređaj da troši više energije.
Tijekom razdoblja intenzivnog korištenja filtre treba redovito provjeravati i čistiti prema uputama proizvođača. Kućno čišćenje filtra ipak nije zamjena za stručni pregled. Prije početka sezone hlađenja preporučljivo je obaviti servis, osobito ako uređaj dugo nije korišten, slabije hladi, curi ili proizvodi neobične zvukove i mirise.
Ono što nikako ne treba raditi jest pokušavati samostalno rastavljati unutarnju jedinicu ili improvizirati s agresivnim sredstvima za čišćenje.
Većina kućnih klima-uređaja rashlađuje i ponovno kruži zrak koji se već nalazi u prostoriji. To znači da uključena klima uglavnom ne dovodi svježi zrak izvana. Prostor zato treba redovito provjetravati, najbolje rano ujutro i navečer, kada vanjska temperatura padne.
Klimatizirani zrak može biti suh, pa tijekom dana treba piti dovoljno vode čak i ako zbog ugodne temperature nemamo izražen osjećaj žeđi. To je osobito važno za djecu, starije osobe i kronične bolesnike.
Klima-uređaj ne treba gasiti i ponovno uključivati svakih nekoliko minuta. Učinkovitije je postaviti razumnu temperaturu i pustiti uređaj da je ravnomjerno održava. Pravilno korištena klima neće od doma napraviti ledenicu, nego ugodno mjesto u kojem se ljetne vrućine mnogo lakše podnose.