Od kamilice do gospine trave, razbijamo šest mitova o čajevima koje mnogi svakodnevno piju

Čaj od kamilice za smirenje, metvica za želudac, kadulja za grlo ili gospina trava za raspoloženje. Ljekovito bilje koristi se generacijama, a mnogi ga smatraju sigurnijim izborom od lijekova. Međutim, prirodno ne znači automatski i bezopasno.

Biljke sadrže aktivne tvari koje mogu djelovati na organizam, a neke mogu izazvati nuspojave ili utjecati na djelovanje lijekova. Američki Nacionalni centar za komplementarno i integrativno zdravlje (NCCIH) upozorava da je upravo uvjerenje o potpunoj sigurnosti prirodnih pripravaka jedan od razloga za oprez.

Donosimo šest čestih zabluda o ljekovitom bilju.

1. Ako je prirodno, ne može štetiti

Ovo je vjerojatno najraširenija zabluda. Činjenica da nešto dolazi iz prirode ne znači da je sigurno za svakoga i u svim količinama.

Dobar primjer je sladić, biljka koja se koristi u čajevima i pripravcima za probavu. Njegov korijen sadrži glicirizin, tvar koja pri većem ili dugotrajnom unosu može povisiti krvni tlak, sniziti razinu kalija i izazvati poremećaje srčanog ritma.

Poseban oprez potreban je osobama s povišenim tlakom te bolestima srca ili bubrega.

2. Biljni čajevi ne mogu utjecati na lijekove

Mogu, a neke su interakcije vrlo ozbiljne.

Posebno je poznat primjer gospine trave, koja se koristi u pripravcima za ublažavanje simptoma blage do umjerene depresije.

Gospina trava može smanjiti učinkovitost određenih lijekova, uključujući kontracepcijske pilule, neke lijekove za srce i lijekove koji se koriste nakon transplantacije organa.

U kombinaciji s pojedinim antidepresivima može povećati rizik od ozbiljnih nuspojava povezanih sa serotoninom.

Zbog toga je važno obavijestiti liječnika ili ljekarnika o biljnim pripravcima koje uzimate, čak i ako se prodaju bez recepta.

3. Što više čaja popijemo, to će bolje djelovati

Ni ovo nije točno. Kod biljnih pripravaka važni su količina, koncentracija i učestalost korištenja.

Jedna šalica običnog biljnog čaja nije isto što i nekoliko šalica jakog pripravka ili koncentrirani biljni ekstrakt.

Povećavanje količine ne mora pojačati željeni učinak, ali može povećati rizik od neželjenih reakcija.

To posebno vrijedi za biljke koje sadrže farmakološki aktivne sastojke. Zato nije dobro samostalno povećavati preporučene doze biljnih pripravaka.

4. Kamilica je potpuno bezopasna

Kamilica je među najpoznatijim biljkama za pripremu čaja i u uobičajenim količinama uglavnom se smatra sigurnom.

Ipak, i ona može izazvati alergijske reakcije, osobito kod osoba alergičnih na ambroziju i srodne biljke.

Zabilježene su i moguće interakcije s određenim lijekovima, uključujući varfarin, koji se koristi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka.

Dakle, većina ljudi može bez problema popiti šalicu kamilice, ali to ne znači da je prikladna baš za svakoga.

5. Čajevi za detoksikaciju čiste organizam od toksina

Na tržištu se mogu pronaći brojne mješavine koje obećavaju čišćenje organizma, izbacivanje toksina i brzo poboljšanje zdravlja.

Međutim, nema uvjerljivih znanstvenih dokaza da takvi programi uklanjaju toksine iz organizma na način na koji se često reklamiraju.

Jetra i bubrezi već imaju ključnu ulogu u obradi i izlučivanju štetnih tvari.

Pojedini proizvodi za detoksikaciju sadrže i sastojke s laksativnim učinkom. Njihovo pretjerano korištenje može izazvati proljev, dehidraciju i poremećaje ravnoteže elektrolita.

Ako nakon nekog čaja češće odlazite na toalet, to samo po sebi ne znači da ste očistili organizam od toksina.

6. Ako se biljka koristi stoljećima, njezina je učinkovitost dokazana

Duga tradicija korištenja može biti vrijedan izvor iskustva, ali nije isto što i znanstveni dokaz.

Neke biljke imaju dobro istražena djelovanja, dok su za druge rezultati istraživanja ograničeni ili nedovoljno uvjerljivi.

Primjerice, kamilica se tradicionalno koristi za smirenje i bolji san. Iako postoje preliminarna istraživanja o njezinu mogućem djelovanju na anksioznost, dokazi o učinkovitosti u liječenju nesanice zasad nisu dovoljno čvrsti.

To ne znači da su tradicionalni pripravci beskorisni, nego da njihovu učinkovitost treba procjenjivati za svaku biljku i svaku zdravstvenu tegobu posebno.

Treba li onda izbjegavati ljekovito bilje?

Ne. Biljni čajevi mogu biti dio svakodnevne prehrane, a određeni biljni pripravci imaju i dokazanu primjenu u liječenju ili ublažavanju pojedinih tegoba.

Najvažnije je razlikovati običnu konzumaciju čaja od korištenja koncentriranih pripravaka u ljekovite svrhe.

Osobe koje redovito uzimaju lijekove, trudnice, dojilje i osobe s kroničnim bolestima trebale bi se prije korištenja novih biljnih pripravaka posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.

Osnovno je pravilo jednostavno: ljekovito bilje nije nužno opasno, ali nije ni automatski sigurno samo zato što je prirodnog podrijetla.

Povezane vijesti

• Umro novinar i snimatelj HRT-a Mario Sladić
• Prirodni načini za suzbijanje psihofizičkog umora koji nam često donosi jesen
• U Šušnjevici se uči o samoniklom bilju: Sudionici će izrađivati herbarij i kušati ljekovite čajeve