Na salonu u Amsterdamu otkriven revolucionarni 4×4, na šasiji i podvozju Jeep Willysa i s aluminijskom nadgradnjom imao je bolja svojstva od originala, desetljećima bio je pojam za urbanog terenca ‘zakon’ farmera, policija, vojski…

Nakon 1945. postojao je samo jedan terenac Jeep Willys MB, proslavljen u II. svjetskom ratu. A 30. travnja 1948., na salonu u Amsterdamu, pojavio se Land Rover. I da, mnogi to ne znaju, bio je unaprijeđena izvedenica legendarnog američkog terenca.

Dizajner Maurice Wilks, inspiriran američkim Jeepom, zamislio je vozilo slične koncepcije, aliprilagođenije mirnodopskim uvjetima, kako potrebama britanskih farmera, tako i kolonijama. Koristio je šasiju i integralni pogon od Jeepa, a to je i najvažnije. Za ostalo, trebalo je samo ugraditi motor i izraditi nadgradnju. Iskoristio je provjereni Roverov 4-cilindraš 1.6 s 50 KS, a nadgradnju su napravili od aluminija, koristeći zakovice.

Bilo je to vrlo napredno, jer se takvom tehnologijom izrađuju zrakoplovi, a u tome je i bila tajna takve odluke. Nakon rata nedostajalo je čelika, a bilo je viška aluminijskih limova i zakovica. Ta je koncepcija omogućavala znatno jeftiniju izvedbu, jer nisu bile potrebne skupe preše te je za male serije, koje su se velikim dijelom izrađivale ručno, to bila bolja opcija.

Pogon 4×4 bio je bez središnjeg diferencijala, što je onemogućavalo vožnju na asfaltu (vožnja uz proklizavanje/struganje guma), ali je to istodobno poboljšavalo terenska svojstva. Najveća brzina od 98 km/h bila je za takav terenski sasvim OK (Jeep Willys je mogao potegnuti 85 km/h).

Land Rover je uspio iznad svih očekivanja, jer je zbog manje mase i nižeg težišta (zasluga aluminijske nadgradnje) imao bolja vozna svojstva od slavnog originala. Uskoro su prepoznate njegove vrline u svim uvjetima te ga je 1954. počeo koristiti međunarodni Crveni križ, a dvije godine potom ulazi u standardnu službu britanske vojske.

Aluminijska nadgradnja olakšavala je transport, što je posebice važno u vojne svrhe, a znatno je otpornija na hrđanje. Dorađena, druga serija, predstavljena je 1958., a 1961. počinje serijska proizvodnja.

Land Rover 1967. postaje dijelom British Leylanda BL, a 1970. uvodi luksuznu seriju Range Rover. Taj je model označio prekretnicu u poimanju terenskih vozila, jer je po njemu naknadno napravljena čitava serija luksuznih terenaca…

Treća serija Land Rovera, koja se još uvijek često sreće na cestama, predstavljena je 1971, a 1976. proizveden je prvi milijun primjeraka. Četvrta generacija, 90/110/127 predstavljena je 1983., a šest godina kasnije stiže prvi Discovery. S tim je modelom Land Rover ušao u 21. stoljeće, no, već 1980-ih, zahuktala se prodaja kvalitetnih i jeftinih japanskih terenaca te Land Rover počinje poslovati s gubitkom.

Spas pronalazi 1994., kad ga preuzima BMW. No, nakon što je preuzeo najvažnija iskustva vozila 4×4, koja je iskoristio u modelu X5, bavarski proizvođač, zbog kroničkih gubitaka, prodaje englesku marku Fordu. Američki koncern, koji je i sam u velikim poslovnim problemima, s tom se transakcijom nije usrećio pa je nedavno Land Rover je 2008, prodao indijskom proizvođaču Tata.

Danas je dio koncerna Jaguar Land Rove, od 2008. u vlasništvu indijskog koncerna Tata.

KRONOLOGIJA
1947. – početak razvoja. Dok je koristio Jeep na svojoj farmi u Angleseyu, Roverov tehnički direktor Maurice Wilks, s bratom Spencerom video je tržišni potencijal izrade terenca na šasiji Jeepa, s motorom Rovera i korištenjem, praktički industrijskog aluminijskog otpada.
1948. – predstavljanje i trenutačni uspjeh na Amsterdam Motor Showu.
1949. – prvi Land Rover eksportiran na američko tržište
1950. – prvi redizajn i unapređenje sustava 4×4
1951. -ugrađen motor s 1997 ccm, 52 i 58 KS
1953. – međuosni razmak povećan na 2183 mm i povećana nosivost
1955. – uvedena duga verzija, međuosnog razmaka 2769 mm s 10 sjedala (2×6 plus 2×2 straga uzdužno)
1956. – uveden Land Rover Diesel, s 2052 ccm i 52 KS
1958. – uvedena druga serija
1959. – proizveden 250.000-ti Land Rover