Kilometarske kolone na autocestama često se objašnjavaju tvrdnjom da je jedan vozač zakočio i izazvao lančanu reakciju. Takvo objašnjenje opisuje način na koji se zastoj širi, ali ne i njegov pravi uzrok, piše Autoportal.hr.

Prometna gužva nastaje kada prema određenom dijelu autoceste dolazi više vozila nego što ih taj dio prometnice u istom vremenu može propustiti. Vozila se tada počinju gomilati, gustoća prometa raste, prosječna brzina pada i stvara se kolona.

Svaka autocesta ima ograničen kapacitet, odnosno najveći broj vozila koji određenim dijelom kolnika može proći uz prihvatljivu razinu sigurnosti i protočnosti. Dok je broj vozila koja dolaze usklađen s brojem onih koja prolaze, promet se odvija bez većih teškoća. Kada potražnja premaši kapacitet, višak vozila pretvara se u zastoj.

Autocesta poput odvodnog sustava

Pojava se može usporediti s odvodnim sustavom. Ako u cijev dolazi više vode nego što je odvod može propustiti, voda se počinje gomilati. Jednako se događa na autocesti kada na određenu točku stiže više vozila nego što ih ona može prihvatiti.

Prometna gužva zato nije jedan izdvojeni događaj, nego proces postupnog nakupljanja vozila koji traje sve dok se priljev ne smanji ili se protočnost ne poveća.

Kada se promet približi granici kapaciteta, postaje vrlo nestabilan. Tada i malo usporavanje jednog vozila može pokrenuti val kočenja koji se širi prema začelju kolone, suprotno od smjera kretanja automobila.

Vozači tako moraju sve snažnije kočiti iako ispred njih nema nesreće, radova ni druge vidljive prepreke. Riječ je o takozvanim fantomskim kolonama.

Međutim, vozač koji je prvi usporio nije pravi uzrok zastoja. Njegovo kočenje samo je pokrenulo reakciju u prometnom toku koji je već dosegnuo kritičnu gustoću.

Pomaže li ujednačena vožnja?

Vožnja ujednačenom brzinom i održavanje dovoljnog razmaka mogu ublažiti nagle promjene brzine te odgoditi stvaranje kolone. Korištenje tempomata također može pridonijeti stabilnijem prometnom toku.

Ipak, ni najdiscipliniranija vožnja ne može spriječiti zastoj ako prema određenom dijelu autoceste dulje vrijeme dolazi više vozila nego što ih on može propustiti. Način vožnje utječe na brzinu razvoja kolone, ali ne uklanja njezin temeljni uzrok.

To objašnjava i zašto se kolona nekoliko kilometara dalje ponekad iznenada raspusti, bez ikakve vidljive prepreke. Na izlasku iz kritičnog dijela prometnice broj vozila ponovno postaje manji od raspoloživog kapaciteta. Gustoća se smanjuje, brzina raste i promet ponovno postaje protočan.

Naplatne postaje stvaraju uska grla

Tijekom turističke sezone najveći problem na hrvatskim autocestama često nisu same prometnice, nego mjesta na kojima se njihov kapacitet naglo smanjuje.

Najizraženiji primjer su naplatne postaje, na kojima velik broj vozača mora usporiti ili se potpuno zaustaviti. Tako nastaje usko grlo koje može stvoriti kilometarske kolone.

Gužve se mogu smanjiti izbjegavanjem putovanja u najopterećenijim terminima, većim korištenjem ENC-a te povećanjem protočnosti naplatnih postaja.

Najveća promjena očekuje se uvođenjem beskontaktnog elektroničkog sustava naplate cestarine, planiranim za 1. ožujka 2027. godine. Uklanjanjem potrebe za zaustavljanjem na naplatnim postajama trebalo bi nestati jedno od najvećih umjetnih uskih grla na hrvatskim autocestama.

Pravi uzrok kolona, dakle, nije pojedinačno kočenje, nego neravnoteža između broja vozila koja dolaze i broja vozila koja određeni dio autoceste može propustiti.

Povezane vijesti

• Evo kad kreće novi sustav naplate cestarine: Hrvatske autoceste otkrile točan rok i što se mijenja
• Fažana mora ukloniti vozila s Badela, za nova parkirališta platit će više od pola milijuna eura
• Kod Lučkog kolona od osam kilometara, prema moru mogući kratkotrajni zastoji