Festival Starmus u Zürichu bio je posvećen 50. obljetnici spuštanja na Mjesec

APOLLO 11 IZ PRVE RUKE: Kako sam susreo legendarnog Buzza Aldrina i Ricka Armstronga, sina prvog čovjeka na Mjesecu

| Autor: Sven MARČIĆ, pomoćnik rektora Sveučilišta u Puli


Još uvijek mi zvuči nevjerojatno kad kažem da sam imao priliku slušati iz prve ruke Buzza Aldrina i Michaela Collinsa iz legendarnog Apolla 11. Collins je bio pilot komandnog modula, a Edwin Eugene "Buzz" Aldrin pilot lunarnog modula. Slušati direktno iz njihovih usta kako su se osjećali, koje emocije su ih prožimale kad su konačno ugledali Mjesec i sletjeli na njega, teško je prenijeti riječima

 

Iznimna je čast i neopisiv osjećaj dobiti priliku biti u istoj dvorani, na istom zbivanju, s legendarnim ličnostima koje su značajno utjecale na generacije ljudi. Vidjeti uživo i upoznati ljude o kojima smo učili u školi, slušati o stvarima koje su se nalazile u našim udžbenicima. Takvu čast imao sam prije nepunih mjesec dana kad sam pozvan na Festival Starmus u Zürich koji je ove godine bio posvećen 50. obljetnici spuštanja čovjeka na Mjesec. Na festivalu su, između ostalih, sudjelovali legendarni astronaut Buzz Aldrin, drugi čovjek na Mjesecu, i Rick Armstrong, sin Neila Armstronga, prvog čovjeka na Mjesecu.

Istraživanja

        Riječ je o festivalu koji su utemeljili Brian May, gitarist slavne grupe Queen, ali i astrofizičar koji se u svojoj doktorskoj disertaciji bavio zodijačkom prašinom u Sunčevom sustavu, te Garik Israelian, astronom s Instituta za astrofiziku na Tenerifima i glazbenik. Njih su dvojica Festival, koji spaja zvijezde i glazbu, utemeljili 2011. godine na Tenerifima, 2017. su preselili u Norvešku, a ove godine su stigli i u Švicarsku. Glavna tema festivala bila su istraživanja svemira i promjena svijeta, o čemu su govorili sve redom ugledni panelisti, među njima i 11 nobelovaca.

Još uvijek mi zvuči nevjerojatno kad kažem da sam imao priliku slušati iz prve ruke Buzza Aldrina i Michaela Collinsa iz legendarnog Apolla 11. Collins je bio pilot komandnog modula, a Edwin Eugene "Buzz" Aldrin pilot lunarnog modula. Slušati direktno iz njihovih usta kako su se osjećali, koje emocije su ih prožimale kad su konačno ugledali Mjesec i sletjeli na njega, teško je prenijeti riječima. To je i za nas bilo neopisivo iskustvo, jednako kao i njima. Još jednom shvatiš da se taj "mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo" zaista dogodio, i da je bio nevjerojatno tehnološko dostignuće. Naravno da se pod takvim dojmovima zapitaš što smo i koliko smo naučili u posljednjih 50 godina kao čovječanstvo i shvatiš u kojem smjeru moramo razvijati i koristiti tehnologiju.

Tako je i sam Collins istaknuo da je za njega bilo pravo čudo da se čovjek, samo 60-ak godina nakon prvog uspješnog leta zrakoplovom, otisnuo još dalje, sve do Mjeseca, ovaj put na letu raketom. Kako vas to ne bi ganulo? To je zaista jako velika stvar. Bili su tu i drugi astronauti iz drugih misija i ostali svjetski znanstvenici koji su spominjali nove zamisli o tehnologijama s kojima bi se mogao doseći Mars.

S obzirom da se bavim 3D printom, oduševilo me kad sam čuo da neki od njih spominju i uporabu 3D printera za izradu funkcionalnih dijelova za svemirske letjelice, primjerice za dijelove motora raketa. Tad sam se sjetio našeg malog 3D printera i osjetio sam se počašćen što mogu zajedno sa svojim kolegama doprinijeti popularizaciji znanosti u Puli.

Poruke iz Pule

        I sada, 50 godina nakon prvog slijetanja čovjeka na Mjesec, i mi u Puli smo imali priliku sudjelovati u jednom veličanstvenom svemirskom pothvatu. Prije dva mjeseca smo iz zgrade rektorata pulskog Sveučilišta do prirodnog zemljinog satelita i natrag odaslali naše kratke poruke i dijelove glazbe, naravno, zahvaljujući jednom od najvećih svjetskih radio teleskopa, Dwingeloo u Nizozemskoj. Naše glasovne poruke putovale su do Mjeseca i natrag samo nekoliko trenutaka, a sve se to događalo u sklopu astronomsko-znanstvenog spektakla u sklopu Music Tech Festa koji je organizirao Infobip. Zaista sam počašćen, kad sve to tako sumiram, što zajedno sa svojim kolegama mogu doprinijeti popularizaciji znanosti u Puli i razvijati nove tehnologije na Sveučilištu Jurja Dobrile, te potaknuti znanstvenu znatiželju i entuzijazam za istraživanjem u našim mladim studentima.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama