Detaljna analiza

Gotovo 39 tisuća tona ulova u Jadranu, ali zabrinjavajući pad pojedinih najvažnijih ribljih vrsta

| Autor: Branko Šuljić
Ilustracija (Pexels)

Ilustracija (Pexels)


Hrvatski morski ribari prošle su godine ukupno ulovili 38.850 tona ribe i ostalih morskih organizama. Taj ulov ostvarila su 6.072 ribara, od kojih 2.875 ima povlasticu za gospodarski ribolov, dok se ostali bave malim obalnim ribolovom. U tom razdoblju oni su radili sa 6.648 plovila. Među njima bilo je samo 225 dužih od 15 metara. Istodobno, proizvodnja morske marikulture iznosila je 26.680 tona ribe i školjkaša.

Ove brojke nisu novost. Neke su objavljene još u lipnju, možda tek neznatno veće ili manje. Resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sada je prezentiralo konačne statističke podatke ribarstva za 2025. godinu. Ranije publicirane brojke bile su iz privremenog izvješće. Konačna statistika puno je sadržajnija, s mnoštvom zanimljivih detalja, možda i nevažnih. Između ostaloga, donosi i financijske pokazatelje, vrijednost ulova. Pitanje je, međutim, koliko su ti podaci relevantni, jer ulovi su manji, a njihova vrijednost veća. Inflacija je neumoljiva.

U ulovima, kao i uvijek, dominira mala plava riba na koju otpada 86 posto ukupnog ulova. Njen ulov bio je lani 33.340 tona. U odnosu na prethodnu godinu ulov je manji za osam posto. Na prvom je mjestu srdela – 21.300 tona. Nema sumnje, prednjačit će i u ovogodišnjim ulovima, bez obzira na sva ograničenja i restrikcije. Zanimljivo je, i važno istaknuti da je ulov srdele veći nego u prethodnoj godini – 2024. ulovljeno je 20.110 tona, iako su mnogi skloni vjerovati da je srdela u konstantnom padu. Drugu poziciju čvrsto drži inćun kojega je ulovljeno 7.990 tona. Kod njega se bilježi drastično smanjenje, samo 66 posto u odnosu na 2024. Količine ostale male plave ribe nisu značajnije, a za još dvije vrste zabilježen je veći ulov. Srdela golema – 1.860 tona, odnosno sedam posto više. Pažljivim pratiteljima ribarstva zacijelo nije promaknuo podatak o ulovu papaline u 2025. godini. On je bio malo veći od 38 tona. Skroman, ali četiri puta veći nego godinu prije. Godinama se ona lovila u velikim količinama, pa je krenuo nagli pad što se ne zaustavlja. Lanjski iskorak možda označava njegov povratak. Mnogi su mišljenja da je toliku razliku donio način evidentiranja ulova papaline. Znanost je skeptična, smatraju da papalinu najviše pogađaju klimatske promjene i naglo zagrijavanje mora.

SMANJENJE GLAVNIH VRSTA

Statistika je opsežna i detaljna, do toga da je registriran ulov svake vrste, u kilogramima. Tako se u kategoriji bijele ribe donose podaci za više od 50 vrsta. Bez hrskavične ribe koju mnogi svrstavaju među bijelu. Da, toliko love naši ribari! Ukupan ulov bijele ribe u 2025. godini iznosio je 2.770 tona. Jasno, manje nego godinu ranije, za šest posto. Količinom ulova među bijelom ribom prednjače dvije vrste iz koćarskog ulova – oslić i trlja blatarica. Oslića je ulovljeno 767 tona, 20 posto manje nego u prethodnoj godini. Ulov trlje blatarice iznosio je 416 tona i smanjen je za 25 posto. naše

Od bijele ribe još četiri vrste imaju ulov veći od 100 tona u godinu dana. Iznenađujuće, treću poziciju drži podlanica (lovrata, orada) s ulovom od 411 tona. Važno je istaknuti povećanje njena ulova od 31 posto. Slijedi list – 138 tona, također, rast ulova u odnosu na 2024. godinu od 16 posto. Bukve (boba) je ulovljeno 126 tona i 75 posto više od godine ranije. Nešto veći ulov od 100 tona ima grdobina i, zanimljivo, gotovo je identičan kao i prethodne godine.

Neću navoditi sve ulove po vrstama, daleko bi nas odvelo. Koga zanima već će pronaći željene brojke. Spominjem još nekoliko tržišno zanimljivih vrsta. Arbun – 57 tona i smanjenje ulova, kokoti – 63 tone - smanjenje, kovač – 59 tona – malo povećanje, patarače – 56 tona – malo povećanje, zubatac – 31 tona - malo povećanje, ušata – 30 tona – povećanje, trlja kamenjarka – 43 tone – povećanje, škrpina – 63 tone – smanjenje, luben – 12 tona - malo povećanje, pošmolj – 54 tone – malo smanjenje… I jedna riba kojoj je sada štajun, koju su u ovom dijelu godine nudile gotovo sve ribarnice. Zbog zaštite posidonije ona se sada skromno lovi. To je gira oblica, njen godišnji ulov bio je 9,5 tona i u silaznoj je putanji.

Hrskavične ribe statistika izdvaja, a od njih najviše je ulovljeno raža – 146 tona, 11 posto više nego godinu ranije. Dvije vrste pasa su izdvojene, pas mekuš – 83 tone sa značajnim povećanjem, te pas kostelj – 17 tona i značajnim smanjenjem. Ukupan ulov ostalih vrsta pasa bio je – 93 tone. Skroman je ulov mačaka – nešto više od 10 tona.

PLAVI RAK

Brojki je previše ali, kada smo s njima krenuli, red je dati cjelovit prikaz ribarskih ulova. Rakovi i glavonošci nikako se ne smiju zanemariti. Posebno škamp i kozica, vrste koje imaju značajnu stavku u koćarskim ulovima. Ukupan ulov rakova bio je 967 tona, za jedan posto veći nego godinu ranije. Na prvom mjestu je kozica s ulovom od 675 tona i 4 posto povećanja. Škampa je ulovljeno 6 posto manje, pa je godišnji ulov iznosio 245 tona. Od velikih i skupih rakova veći je ulov jastoga – 12 tona, dok je ulov hlapa bio četiri tone. Na visoku treću poziciju ulova rakova smjestio se uljez u Jadransko more – plavi rak. Njegov godišnji ulov iznosio je 7,6 tona, i premašio je rakovicu – 6,5 tona, koju hrvatski ribari oduvijek love.

Lanjski ulov glavonožaca bio je 699 tona i bilježi rast. Na prvom je mjestu lignja s ulovom od 267 tona i povećanjem od 60 posto u odnosu na prethodnu godinu. Hobotnica ima ulov od 154 tone i malo povećanje, a 100 tona premašila je i sipa – 103. U značajnom je smanjenju ulov muzgavaca, te je ukupno malo veći od 100 tona. Njega je statistika svrstala u tri vrste – muzgavac, muzgavac bijeli i muzgavac crni, pa su pojedinačni ulovi raščlanjeni. Spomenimo i lignjune (totani) čiji je ulov bio 66 tona i bilježi smanjenje od 14 posto.

Školjke nikada nisu predstavljale značajnu ulovnu stavku, njihova glavnina ipak dolazi iz uzgoja. Ukupan ulov školjkaša bio je 113 tona i 4 posto veći. Glavna stavka je prnjavica sa 39 tona, dok je ulov jakovljeve kapice bio 26 tona. Dagnje iz ulova lani je bilo 20, a kamenica samo 3,5 tona. Zanimljiva je i stavka "ostali organizmi" čiji je izlov bio skoro 300 tona. Dominira ježinac s 258 tona, a na drugom je mjestu morsko jaje – 28 tona.

NEDOVOLJAN
ULOV TUNE

U posebnu kategoriju lovine svrstana je velika plava riba. Njen ukupan ulov bio je nešto veći od 300 tona, s neznatnim povećanjem. Dominira plavoperajna tuna – 115 tona i malim smanjenjem. Ulov tune što su ga ostvarili hrvatski ribari ipak je značajno veći, ali je njegova glavnina ostvarena na Sredozemlju, gdje oni love posljednjih godina u sezoni tunolova. Zbog toga nezadovoljstvo iskazuju ribari koji love malu plavu ribu. Oni konstantno naglašavaju da se tuna u Jadranu pretjerano namnožila, te da tamani velike količine srdele i inćuna. Tvrde da bi povećani izlov tune u našem ribolovnom moru predstavljao značajan doprinos u zaštiti srdele, koja je proglašena ugroženom, te su pojačane mjere njene zaštite. Od ostale velike plave ribe spomenimo ulove gofa – 58 tona, luca – 45, te igluna – 32 tone.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama