Nutricionist i epidemiolog, Yohannes Melaku, kaže da svojim pacijentima strogo zabranjuje neke namirnice jer, kako tvrdi, doprinose sve češćem pojavljivanju raka u ranoj dobi. Naime, broj dijagnoza raka kod osoba mlađih od 50 godina značajno je porastao posljednjih desetljeća, a znanstvenici ističu da prehrambene navike igraju veliku ulogu u tome, prenosi Index.hr.

"Otkrili smo brojne izravne poveznice između loše prehrane i karcinoma probavnog sustava. Nezdrave prehrambene navike, koje uključuju visok unos crvenog i procesiranog mesa, brze hrane, rafiniranih žitarica, alkohola i zaslađenih pića, povezane su s povećanim rizikom od gastrointestinalnih karcinoma", rekao je za Express.

Melaku i njegov tim analizirali su podatke iz 28 različitih studija o prehrambenim navikama i raku probavnog sustava. Iako su neka istraživanja pokazala proturječne rezultate, većina dokaza ukazuje na to da zdrave prehrambene navike značajno smanjuju rizik od raka. Pregledom podataka više od 97.000 osoba utvrdili su da prehrana bogata vlaknima i nezasićenim mastima smanjuje rizik od raka debelog crijeva.

"S obzirom na to da rak probavnog sustava postaje sve češći kod mlađih od 50 godina, vrijeme je da djelujemo kako bismo zaštitili zdravlje probavnog sustava stanovništva. Naša istraživanja pokazuju da su edukacija o prehrani i promicanje zdravih prehrambenih obrazaca ključni za smanjenje rizika od raka i poboljšanje općeg zdravlja", zaključuje Melaku.

Znanstvenici vjeruju da prehrana utječe na rizik od raka kroz procese poput niskointenzivne kronične upale i interakcije s crijevnom mikrobiotom. Prehrana bogata antioksidansima, poput bobičastog voća, zelenog lisnatog povrća, orašastih plodova, lanenih sjemenki, kurkume, đumbira, češnjaka, agruma, masne ribe i povrća intenzivnih boja, ima snažan protuupalni učinak.

S druge strane, Melaku ističe da crveno meso, zaslađena pića i rafinirani ugljikohidrati poput bijelog kruha i prerađene hrane potiču upalu i povećavaju rizik od inzulinske rezistencije, što posljedično aktivira faktor rasta IGF-1, povezan s rizikom od raka.

Profesor Charles Swanton, glavni kliničar organizacije Cancer Research UK, dodaje da promjene u životnom stilu i prehrani, uz porast pretilosti, doprinose porastu ranih slučajeva raka. Genetika, poboljšanja u dijagnostici i uloga mikrobiote također mogu igrati značajnu ulogu.

Dr. Aparna Parikh, onkologinja i profesorica medicine na Harvard Medical School, napominje: "Porast slučajeva ranog raka debelog crijeva rezultat je niza čimbenika, uključujući prehranu, okolišne utjecaje i karakteristike mikrobiote. Dublje razumijevanje zašto broj oboljelih raste pomoći će nam da učinkovitije interveniramo i identificiramo rizične pacijente za pravovremene preglede. Razvijajući strategije za procjenu rizika i prevenciju ranog raka, možemo graditi zdraviju budućnost za nove generacije."