Slovenski lingvisti rade na izradi malog "koronaječnika" kako bi  ispravili anglizme ili nespretne posuđenice koje su se uvriježile u vrijeme pandemije Covida-19 u domaćem tisku i kod običnoga puka, poput socijalne distance ili samoizolacije.

"Ne sjedimo skrštenih ruku ovih dana i imamo mnogo posla s novim riječima koje prodiru u slovenski jezik zajedno sa smrtonosnim virusom", kazao je u razgovoru za "Slovenske novice" Kozma Ahačič, ravnatelj Instituta za slovenski jezik.
Njegova ustanova prikuplja  i sortira neologizme koje je naplavila pandemija u poseban korpus izraza, kako bi u novom izdanju standardnog rječnika slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU) odijelili žito od kukolja, te standardizirali jezičnu praksu, prema pravopisnim, stilističkim i gramatičkim pravilima.
Pri tome jezikoslovci  traže i pomoć građana koji im mogu slati svoje prijedloge preko akademske platforme Fran, a mnogo zanimljivih prijedloga već su i  dobili preko Facebooka.
"Za epidemiju koronavirusa predlažu izraz "koronavrijeme", oni koje krše ograničenja zovu "koronabedaki" (što je dobar prijevod iz engleskog izraza coronaidiot), a one koji se propisa o socijalnoj distanci ne drže nazivaju  "konorajunacima"", prenosi Ahačič neke od ponuđenih izraza.
Osim spomenutih tu su i neke druge riječi povezane s epidemijom i  složenice  s koronom:  koronazakon, koronapanika, koronapaket, protukoronske mjere i slični izrazi, kaže dr.  Kozma Ahačič.
"Pitanje je hoće li ti izrazi odoljeti iskušenju vremena i opstati u jeziku ili trajati samo onoliko koliko i sama epidemija",  dodao je u razgovoru za medije.
Na stranicama njegova Instituta već je objavljeno nekoliko  studija i znanstvenih radova o tome kako se pravilno koriste i pišu riječi vezane za koronakrizu, a i neke upute o tome kako ih treba deklinirati ili naglašavati.
Tako je stručna preporuka da se Covid-19 ne deklinira, te da se koronavirus piše odvojeno (korona virus), s tumačenjem da se  korona u toj složenici po smislu tretira kao pridjev (po analogiji iz prijevoda Wienersnitzela u "dunajski zrezek" (bečki odrezak), a ponuđene su i alternacije po kojoj bi se koristio naziv koronski virus.
Ljubitelji pravopisa i pravilnog naglašavanja upozoravaju se također da za samoizolaciju postoji lijep domaći izraz "samoosamitev", a postoji i još neprihvaćeni prijedlog da se nespretna posuđenica iz engleskog socijalno distanciranje (social distancing) udomaći kao "razstikanje". U osnovi etimologije je izraz "stik", što  znači kontakt ili dodir.

Povezane vijesti

• Dubrovnik: Hospitalizirani 30-godišnjak nije zaražen korona virusom
• Za učenike iz Splita i Omiša i njihove pratitelje kućna izolacija
• Pulski gimnazijalci i profesori koji su bili na izletu u Veneciji od sutra u školi