Nacističko naslijeđe

RODNA KUĆA ADOLFA HITLERA, JEDNOG OD NAJVEĆIH ZLOTVORA SVIH VREMENA, IPAK NEĆE BITI SRUŠENA Omiljena destinacija neonacista u Austriji postat će policijska stanica

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ

Nakon godina natezanja s vlasnikom Hitlerove rodne kuće, ovog ljeta gradske vlasti Braunaua donijele su odluku da se kuća otkupi i preuredi u policijsku stanicu kako bi se zauvijek spriječile nacističke orgije na mjestu gdje je, igrom slučaja, rođen jedan od najvećih zlotvora u čitavoj povijesti čovječanstva

Nacističko naslijeđe teško je iskorjenjivo i nakon što je, prije 75 godina, vojničko poraženo u Drugom svjetskom ratu. Politika nacionalsocijalizma u Europi – unatoč provedenoj denacifikaciji Njemačke i svih zemalja „Trećeg reicha“ – još uvijek živi u malim, ali povremeno glasnim političkim opcijama, revizija povijesti i uloga zločinaca koji su obilježili tu epohu sve je aktivnija pa se redovito pojavljuju negatori holokausta i zagovornici teza kako su nacisti, zapravo, bili domoljubi. Iako zakoni jasno zabranjuju isticanje nacističkih simbola, fotografija zločinačkih lidera tog režima i knjige Adolfa Hitlera, neke se stvari zabraniti ne mogu jer je riječ o zgradama i zdanjima koje i bez nacista imaju svoju povijesnu važnost.

Jedna od njih je i rodna kuća Adolfa Hitlera u malom austrijskom gradu Braunau am Innu, koja je proteklih godina bila popularna destinacija tzv. naci-turizma. Tamo su se redovito, prigodom rođendana i drugih obljetnica propalog režima, okupljali štovatelji vođe Nacionalsocijalističke partije Njemačke i, od 1933. godine, saveznog kancelara režima užasa Adolfa Hitlera.

Bivša pivnica

Nakon godina natezanja s vlasnikom Hitlerove rodne kuće, ovog ljeta gradske vlasti Braunaua donijele su odluku da se kuća otkupi i preuredi u policijsku stanicu kako bi se zauvijek spriječile nacističke orgije na mjestu gdje je, igrom slučaja, rođen jedan od najvećih zlotvora u čitavoj povijesti čovječanstva.

Na provedenom natječaju za preuređenje i dogradnju tog starog zdanja u modernu policijsku postaju pobijedio je arhitektonski ured Marte.Marte – čiji je šef Stefan Marte.

„Naravno da se čovjek prvo zapita da li je možda važnije tamo stvoriti mjesto sjećanja. Tužna je činjenica što je Adolf Hitler tu došao na svijet, ali s druge strane, to je samo kuća u kojoj se rodio“, rekao je Marte.

Ta poveća kuća, smještena u blizini nekadašnjih gradskih zidina, nalazila se tamo davno prije nego što se u nju uselila obitelj Hitler, izrodila djecu i ostala simbol rađanja nacizma. Ali, u 21. stoljeću – više od 75 godina nakon što se Adolf Hitler kukavički ustrijelio u berlinskom bunkeru koji se nalazio u okruženju sovjetske Crvene armije - konačno će to prestati biti.

Hitlerova rodna kuća nalazi se na adresi Salzburger Vorstadt i u 17. stoljeću bila je pivnica. Nakon toga, pregrađena je u zgradu sa stanovima za iznajmljivanje. Stoljeće kasnije, u jedan od tih stanova uselio se austrijski državni službenik prezimena Hitler sa ženom. Imali su šestero djece. Treće po redu, Adolf, rodio se 20. travnja 1889. u kući koja je samo zbog toga postala jedna od najozloglašenijih adresa na svijetu.

Nakon što je 1933. godine Adolf Hitler sa svojom partijom preuzeo vlast u Njemačkoj, te nakon „pripojenja“ Austrije Njemačkoj u ožujku 1938. godine, njegova je rodna kuća postala „svetište nacizma“.

Hitlerova stranka, NSDAP, uredila je u Braunau kulturni centar koji se nalazio u rodnoj kući – smjestivši tamo galeriju i knjižnicu s nacističkom literaturom. Sama zgrada učinila im se preskromna kao rodno mjesto jednog tako velikog zločinačkog uma – pa su već u nacističko doba krenuli u njezino arhitektonsko preuređenje i dotjerivanje. Ugradili su i veće prozore, kako bi se „zaboravio“ dojam da je tamo ipak bila seoska pivnica i zgrada za siromašne službenike carstva koji su mogli platiti stanarinu.

Pobjedom u ratu, Braunau su preuzeli saveznici, odnosno američke okupacijske vlasti. Oni nisu htjeli srušiti taj spomenik nacističkog horora, nego su krenuli politikom denacifikacije otvorivši spomen-kuću koja upozorava na zločine naci-režima.

Nekoliko godina kasnije – s obzirom na marginalnost lokacije – u zgradi je otvorena knjižara. Nakon toga, postala je škola te, zatim, radionica za invalidne osobe. U toj funkciji rabljena je tridesetak godina, sve do 2011. godine. Zgrada nije obnavljana zbog nedostatka novca, dok je vlasniku postalo važno da je iznajmi ne obazirajući se na političke preferencije najmoprimca. Za kupnju zgrade zainteresirao se i neki ruski investitor – koji je odmah rekao kako bi je srušio do temelja. Gradske vlasti nisu pristale na zanimljivu i konačnu rusku ideju – jer je zgrada spomenik kulture.

Godine 1989. ispred Hitlerove rodne kuće gradske vlasti postavile su spomenik antifašizmu i borcima protiv nacizma.

Rješenje slučaja Hitlerove rodne kuće u Braunau am Innu, šezdesetak kilometara udaljenom od Salzburga, počeo se nazirati 2017. godine. Vlada u Beču odlučila je, uz naknadu, oduzeti kuću vlasniku te od nje napraviti okružnu policijsku stanicu.

Kad se ona uredi, Hitlerovi štovatelji i naci-turisti moći će, prekrše li stroge austrijske propise, u njoj „prenoćiti“ i platiti astronomski visoke kazne.

Austrijska vlada možda se ugledala na njemačke vlasti, koji su zgradu u Muenchenu, na Prinzregentplatzu gdje se nalazio stan Adolfa Hitlera, odavno uredile u policijsku postaju.

„Kao arhitekt se u takav projekt upuštate sa što manjim opterećenjem, čak sa određenom dozom naivnosti. Postoje odrednice i razmišljate kako da ih realizirate. Apstrahirate i gledate postojeću arhitekturu i razmišljate kako da to poboljšate. Postoji dragocjena povijesna supstanca, tu su rješenja koja su i tipična za ovaj kraj, a tu je i veliko zemljište koje ćemo popuniti novim zgradama“, objasnio je arhitekt Stefan Marte.

Ukloniti sjećanje

On je ispoštovao i odredbu iz natječaja koja je slovila: „Promjena postojeće zgrade izvana kako bi bilo uklonjeno sjećanje na doba nacizma“. Naglašeno je i da bi arhitektonsko rješenje trebalo da „spriječi njegovanje, promociju i širenje nacističke ideologije ili zagovaranje nacionalsocijalističke misli“.

Zanimljivo je kako je nacistička propaganda i pored uređenja rodne kuće u Braunau, kao Hitlerov grad pokušala propagirati Linz, gdje se preselio u dobi od tri godine. Tamo je išao u školu i puno je značajniji za njegovu „karijeru“ ratnog zločinca.

Vlasti u Njemačkoj imala su zadaću denacificirati druge arhitektonske simbole Hitlerova režima. Uz stan i zgradu u Muenchenu, u turistički objekt preuređena je planinska vila na Obersalzburgu i uklonjeni su simboli s prostora za stranačke skupove u Nurnbergu i olimpijskog stadiona u Berlinu.

„Pokušaj da se zatre prošlost poznajemo iz arheologije kao Damnatio memoriae. I u starom Egiptu i u Rimskom carstvu uništen je veliki broj spomenika velikanima za koje su njihovi nasljednici smatrali da su nepoželjni“, kaže bečki povjesničar Marcek Lasperanz za Deutcshe Welle koji je napisao knjigu o arhitektonskom nasljeđu nacista.

Lasperanz smatra da je bolje takvim zgradama dati sadržaj koji će prikazati i počinjene zločine, jer ako se one potpuno sruše, neće biti srušen mit.

Inače, u gradu Braunau am Inu rođen je i Hitlerov general koji je u ratno vrijeme boravio i u Zagrebu. To je Edmund Glaise van Horstenau, general Wermachta, rođen 1882. godine. U nekoliko kilometara udaljenom selu Marktlu na Innu rođen je 1927. godine papa u mirovini Benedikt XVI.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater