Ilustracija (Pixabay.com)
Na web stranici Istrameta navode da je u narodu uvriježeno da meteorološka prekretnica nastupa na blagdan Velike Gospe, ali u kolovozu postoji još jedan marijanski blagdan koji se veže i uz meteorologiju, piše Dalmacija danas.
Blagdan Snježne Gospe (Gospe od sniga) koji pada na 5. kolovoza, oduvijek je pobuđivao zanimanje mnogih, kako vjernika, tako i meteorologa.
Otkud blagdan takva zimskog imena u najtoplijem dijelu ljeta? Svi oni koji žive u mjestima s crkvom posvećenoj Snježnoj Gospi vjeruju da je na taj dan nekad davno u njihovu mjestu pao snijeg, što je bilo čudo koje se pripisivalo svemogućoj bogorodici, Gospi. Uistinu, blagdan je povezan s padanjem snijega, ali u – Rimu!
Naziv Gospa snježna ili Gospa od snijega dolazi iz legende po kojoj je usred ljeta, 5. kolovoza, u Rimu pao snijeg. Po toj legendi koja je nastala u XIII. stoljeću, Bogorodica se ukazala u noći 3. kolovoza 352. g. tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu naređujući im da njoj u čast izgrade crkvu na onome mjestu koje će biti označeno snijegom, koji će padati te noći.
I tako je u noći, 5. kolovoza usred ljeta pao snijeg na brežuljku Eskvilinu u Rimu. Sagrađena je bazilika pod imenom Santa Maria Maggiore (Sveta Marija Velika). Uz to bazilika se zove i Sancta Maria ad nives – Gospa od Snijega.
Na našoj obali ima nekoliko crkvica posvećenih Gospi snježnoj ili kako neki kažu Gospi od sniga. Zove se i Sancta Maria ad praesepe – Gospa od Jaslica, jer je u njoj već koncem IV. stoljeća načinjena špilja, nalik na onu u Betlehemu gdje se rodio Isus.
Bazilika Santa Maria Maggiore jedna je od četiri velike bazilike u Rimu te najznačajnija, a i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima.