Pokladni jahači jašu Babinom Gredom od 1776. do danas

(Hina/EPA)

Babinom Gredom nedaleko od Županje u ponedjeljak je projahalo 60-ak jahača, sudionika tradicijskog običaja pokladnog jahanja, koje se još od 1776. godine veže uz Babinu Gredu veže i čuvanje tadašnje habsburške granice sa Savi od najezde Turaka iz susjedne Bosne.

“Ako se za ijedno mjesto može reći da je kolijevka pokladnog jahanja, onda je to Babina Greda. Još od vremena Matije Antuna Reljkovića su se pokladni jahači na ovom mjestu postrojavali, i to isključivo i samo na pokladni ponedjeljak. To znaju jahači iz cijele Slavonije koji nam se rado odazivaju. Ovo pokazuje i dokazuje da je Babina Greda seoska kulturna metropola Slavonije”, rekao je načelnik općine Babine Grede Josip Krnić.

Podsjetio je kako je pokladno jahanje običaj je koji datira iz doba Vojne krajine, kada su hrvatski graničari na Savi čuvali granicu od Turaka. Vojnici su tada jahali selom i tražili djevojke.

“Pronašli smo u 'babogredskim zapovijestima' iz tog doba da su hrvatski graničari, koji su čuvali granicu na Savi, išli na pokladni ponedjeljak jahati kroz selo kako bi provocirali Turke preko Save. Usput su se zaustavljali po kućama u kojima je bilo jela i pića i mladih djevojaka, koje su ih častile krafnama”, rekao je Krnić, ističući kako je taj običaj u Babinoj Gredi sačuvan cijelo vrijeme, kroz sve države na ovim prostorima, do današnjih dana.

Ispred općinske zgrade, u središtu mjesta, okupilo se više od 60 jahača iz dviju babogredskih konjogojskih udruge te jahača iz drugih udruga diljem Slavonije, a na kobili Mimi prvi put našao se i Trogiranin Ante Dragaš, koji je u Babinu Gredu doputovao samo kako bi bio na pokladnom jahanju.

"Ovo je nešto posve novo za mene kao Dalmatinca i uživam. Ovdašnji prijatelji i domaćini posjeli su me na kobilu. Nikada u životu nisam jahao, ali imam osjećaj da bih s ovom dobroćudnom Mimom mogao ovako do Dalmacije", rekao je vidljivo raspoložen Dragaš.

Prije nego su se jahači uputili po babogredskim ulicama, gdje su se zaustavljali kod obitelji koje su ih častile jelom i pićem, a oni im zahvaljivali pjesmom, pročitane su odredbe pokladnog jahanja preuzete iz zapisa iz 18. stoljeća. U njima se detaljno opisuje kako jahači moraju izgledati te se određuje ponašanje stanovništva uoči početka korizme.

Pokladna jahanja u Slavoniji tradicionalno završavaju na pokladni utorak, uoči Pepelnice ili Čiste srijede.