Digitalna kriza
Microsoftov globalni kvar mogao bi gospodarstvo stajati milijarde, neke tvrtke morale su se vratiti telefaksu
Ilustracija (Unsplash)
Globalni prekid Microsoftovih usluga, koji je započeo u četvrtak i nastavio se tijekom petka, izazvao je velike poremećaje u poslovanju tvrtki, državnih institucija i javnih službi diljem svijeta. Problemi su zahvatili Outlook, Teams, Copilot i druge aplikacije sustava Microsoft 365, a prijavljeni su u 74 države i teritorija. Stručnjaci upozoravaju na mogućnost milijardskih gospodarskih gubitaka, iako ukupna financijska šteta još nije utvrđena.
Prema podacima platforme Downdetector, broj prijava problema s Outlookom na vrhuncu poremećaja približio se 140.000. Riječ je o prijavama korisnika, a ne o ukupnom broju pogođenih osoba, koji bi mogao biti znatno veći. Microsoftove poslovne aplikacije koristi više od 430 milijuna ljudi, zbog čega i djelomičan prekid njihova rada može imati velike posljedice za gospodarstvo.
Kako prenose Reuters i Associated Press, poremećaj nije bio ograničen na nemogućnost slanja elektroničke pošte. Brojne organizacije imale su problema s internom komunikacijom, pristupom poslovnim dokumentima, organizacijom sastanaka i administrativnim poslovima.
Microsoft je tijekom petka izvijestio o napretku u oporavku sustava u Sjevernoj Americi, Europi i azijsko-pacifičkoj regiji. Ipak, pojedini korisnici i dalje su se suočavali s povremenim prekidima pristupa i kašnjenjem elektroničkih poruka.
Problemi zahvatili državne institucije, banke i zdravstvene službe
Razmjeri prekida postali su posebno vidljivi nakon što su poteškoće prijavile državne institucije u Australiji, Japanu, Singapuru i Sjedinjenim Američkim Državama. Probleme su imale i pojedine britanske zdravstvene ustanove, policijske službe te ljekarne.
Poremećaj je zahvatio i financijski sektor. Europski burzovni operater Euronext upozorio je na poteškoće u komunikaciji elektroničkom poštom, dok su pojedine banke i osiguravajuća društva aktivirala pričuvne komunikacijske kanale.
U Tajvanu su neke financijske tvrtke bile prisiljene potvrđivati transakcije telefaksom. Britanska osiguravateljska kuća Aviva koristila je alternativne načine razmjene podataka, a logistički div Maersk upućivao je korisnike da se za informacije obraćaju lokalnim predstavnicima telefonom.
Probleme su prijavile i tehnološke kompanije OpenAI i Anthropic, čije su integracije s Microsoftovim poslovnim alatima bile zahvaćene prekidom.
Kolika bi mogla biti financijska šteta?
Posljedice globalnog prekida tek se počinju zbrajati. Ashwin Pal, stručnjak za privatnost i informacijsku sigurnost iz konzultantske tvrtke RSM Australia, upozorio je da bi samo australsko gospodarstvo moglo pretrpjeti milijarde dolara izravnih i neizravnih gubitaka.
Kako je izjavio za The Guardian, posebno su ugrožena manja poduzeća koja nemaju pričuvne sustave. Kada elektronička pošta i drugi poslovni alati prestanu raditi, zaposlenici ne mogu obavljati dio svakodnevnih zadataka, a poslovne aktivnosti usporavaju ili potpuno staju.
Razmjere mogućih gubitaka ilustriraju i raniji modeli osiguravateljskog tržišta. Prema istraživanju koje je 2018. izradio Lloyd's u suradnji s tvrtkom AIR Worldwide, prekid rada jednog od najvećih pružatelja usluga u oblaku u trajanju od tri do šest dana mogao bi američkom gospodarstvu prouzročiti štetu od 6,9 do 14,7 milijardi dolara.
Te je podatke prenijela i američka Agencija za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture (CISA) u svojem istraživanju ekonomskih posljedica kibernetičkih incidenata.
Ipak, riječ je o hipotetskom scenariju višednevnog prekida rada velikog pružatelja usluga u oblaku, a ne o izračunu štete nastale tijekom aktualnog Microsoftova incidenta. Stoga se gotovo sedam milijardi dolara ne može smatrati potvrđenom procjenom sadašnjih gubitaka.
Prema procjeni agencije Morningstar DBRS, koju prenosi The Wall Street Journal, osiguravateljske isplate povezane s ovim prekidom mogle bi iznositi između 300 i 500 milijuna dolara. To nije procjena ukupne gospodarske štete jer dio poslovnih gubitaka nije pokriven osiguranjem.
Microsoft isključuje mogućnost kibernetičkog napada
Microsoft je priopćio da zasad nema dokaza da je prekid posljedica kibernetičkog napada ili druge zlonamjerne aktivnosti.
Prema dosadašnjim tehničkim informacijama, dio poslužitelja neočekivano je prestao biti dostupan, zbog čega su preostali poslužitelji bili izloženi povećanom opterećenju. Tvrtka je pokušavala obnoviti njihov rad, no pojedini sustavi ponovno su prestajali odgovarati nakon povratka korisničkog prometa.
Kako objašnjava Euronews, problemi su povezani i s mehanizmima automatske provjere ispravnosti poslužitelja. Microsoft je provodio promjene konfiguracije i postupno vraćao kapacitete kako bi spriječio ponavljanje poteškoća.
Tvrtka još nije objavila konačan uzrok incidenta, a nakon njegova rješavanja najavila je detaljno tehničko izvješće.
Globalni kvar ponovno otvorio pitanje ovisnosti o tehnološkim divovima
Prekid je ponovno upozorio na rizike oslanjanja državnih institucija, zdravstvenih ustanova i privatnih tvrtki na mali broj velikih tehnoloških pružatelja usluga.
Kada zajednička infrastruktura prestane raditi, posljedice se ne zadržavaju samo na jednom programu. Mogu se proširiti na poslovne aplikacije drugih proizvođača, komunikacijske sustave i usluge koje svakodnevno koriste milijuni ljudi.
Stručnjaci zato upozoravaju na potrebu razvijanja pričuvnih komunikacijskih kanala, redovitog testiranja planova za nastavak poslovanja te smanjenja ovisnosti o jednoj tehnološkoj platformi.
Microsoft je tijekom petka nastavio s postupnim oporavkom infrastrukture, a korisnicima je poručio da će saniranje problema ostati prioritet do potpune normalizacije rada. Aktualne informacije o dostupnosti njegovih usluga objavljuju se na službenoj stranici Microsoft Service Health.
