davor njirić

Stručnjak otkriva što će sasvim sigurno dotući naš turizam i koju smo to najvažniju stvar potpuno zaboravili: "TO RADIMO KRIVO VEĆ 20 GODINA"

| Autor: Glas Istre
(snimio Danilo MEMEDOVIĆ)

(snimio Danilo MEMEDOVIĆ)


Hrvatska bi uskoro trebala dobiti još jednu strategiju razvoja turizma, koja bi ovu, nama ključnu gospodarsku granu trebala definirati do 2030. godine., piše Slobodna Dalmacija

Da se pita Davora Njirića, turističkog stručnjaka i konzultanta s bogatim stažem u hotelijerstvu i resornom ministarstvu, vitalno bi bilo dati odgovor na pitanje – što je to najveći problem hrvatskog turizma?

On zna i odgovor, pa kaže da je to nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta.

– To je problem koji ne znamo riješiti više od 20 godina. Poznato je da Hrvatska ima nepovoljnu strukturu smještaja, u kojoj prevladavaju kapaciteti tzv. privatnog smještaja u odnosu na tzv. komercijalni smještaj, a posebno kapacitet hotela najviših kategorija. Štoviše, postoji zabrinjavajući trend da se ova struktura stalno pogoršava. Udio hotelskih kapaciteta uskoro bi mogao pasti na svega 10 posto, ako već i nije. Promjena strukture smještaja je, stoga, bio jedan od ciljeva svih strategija razvoja turizma.

Zaboravili smo da je hotelijerstvo temelj turističkoga gospodarstva i posvećujemo mu sve manje pažnje. On je perjanica, "flagship" turističke ponude svake zemlje, pa bi trebao biti i hrvatskog turizma. Zanimljivo je da smo do sada imali desetak akcijskih planova razvoja raznih segmenata ponude, a da nismo imali akcijski plan razvoja hotelijerstva. Što to govori? – pita se Njirić.

Po njegovu mišljenju, razloge ovakvog trenda treba prvo tražiti u tome što se dopušta i poreznom politikom potiče pretvaranje stanova u stambenim zgradama u apartmane, te drugo, što se ne uklanjaju sve prepreke izgradnji kvalitetnih hotelskih kapaciteta, a posebice onih u objektima vrste aparthoteli i apartmani u (su)vlasništvu više vlasnika, koji se grade kao poslovne suvlasničke zgrade, tzv. poslovni kondominiji i brendiraju se samo radi privlačenja suinvestitora (a ne i gostiju) kao kondo aparthoteli i kondo apartmani.

– Svaka izgradnja apartmana nije apartmanizacija. Apartmanizacija je negativna pojava prekomjerne izgradnje stanova koji se registriraju kao apartmani. To ne može biti planirana izgradnja primjerenog kapaciteta u poslovnim objektima vrste aparthotel i apartmani, bili oni klasični objekti ili kondo objekti. Više je oblika apartmanizacije, a najagresivniji je nenamjensko korištenje stambenih zgrada na način da se stanovi nezakonito registriraju kao apartmani, i to bez suglasnosti svih suvlasnika zgrade. Riječ je o višestambenim zgradama sa zajedničkim ulazom, stubištem i dizalima – reći će i upozoriti na jednu priličnu učestalu nezakonsku praksu u nas:

– Kad se stan u takvim zgradama koristi za smještaj turista, a ne za stanovanje, krši se Zakon o prostornom uređenju. Ta se protuzakonita radnja "pokriva" rješenjem o odobrenju pružanja usluga smještaja u domaćinstvu i rješenjem o kategorizaciji apartmana u domaćinstvu. Ovim rješenjima krši se Zakon o pružanju ugostiteljskih usluga jer se usluga smještaja ne pruža u domaćinstvu, što znači pružanje usluga u obiteljskoj kući ili obiteljskoj zgradi. Na kraju se krši i zakon kojim je propisan porezni paušal za pružanje usluga u domaćinstvu, a ne izvan njega. Dakle, pružanje usluga smještaja u višestambenim zgradama nedvojbeno je nezakonito.

Kao rezultat apartmanizacije višestambenih zgrada dobilo se, upozorava naš sugovornik, to da se urušio sustav prostornog uređenja, odnosno da ga više nema. Problem svrstava u kategoriju nacionalnog jer trend nenamjenskog korištenja stambenih zona podiže cijene stanova u nebo, tako da sve manje mladih obitelji može kupiti stan, što se ne može kompenzirati POS-ovim stanovima i drugim mjerama stambene politike.

Gdje je onda rješenje? Po Njirićevu mišljenju, prva mjera za sprječavanje apartmanizacije stambenih zgrada bila bi prestanak izdavanja rješenja o odobrenju pružanja usluga smještaja u domaćinstvu i rješenja o kategorizaciji apartmana u domaćinstvu onima koji ne namjeravaju pružati usluge u domaćinstvu, nego iznajmljivati stanove u stambenim zgradama kao apartmane. Tu bi onda trebalo prvo definirati pojam "domaćinstvo", a onda razlikovati pojmove "domaćin" i "iznajmljivač", pri čemu je prvi onaj koji koji pruža usluge smještaja u domaćinstvu, što se smatra dopunskom neprofesionalnom djelatnošću, dok bi iznajmljivač bio onaj koji svoj stan izvan domaćinstva iznajmljuje turistima kao apartman ili daje na upravljanje operateru, tvrtki poduzetnika registriranoj za obavljanje djelatnosti pružanja usluga smještaja, za što u nekim zemljama postoji naziv – servisirani apartman.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater