Ilustracija (Snimio Luka Jeličić)
Kategorizacija apartmana u Hrvatskoj obvezan je postupak za iznajmljivače i podrazumijeva dobivanje rješenja o kategorizaciji s dodijeljenim brojem zvjezdica, ovisno o kvaliteti i vrsti objekta. Jesu li kriteriji za zvjezdicu više jednaki u Hrvatskoj i ostatku Europske unije. Kako teče ova turistička sezona i što će se mijenjati do iduće, saznali smo od Monike Udovičić, državne tajnice u Ministarstvu turizma i sporta u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
Udovičić je otkrila kako se u praksi razlikuje smještaj kod domaćina od komercijalnog privatnog smještaja po novim zakonskim okvirima:
- Prošle godine smo napravili izmjenu zakona u ugostiteljskoj djelatnosti, gdje smo razdvojili domaćine i one koji se bave iznajmljivanjem ili rentijerstvom. Domaćine smatramo onima koji na području te županije gdje iznajmljuju ujedno i žive kako bi bili dostupni gostu, a isključujući objekte koji se nalaze u stambenim zgradama koje su primarno namijenjene stanovanju, rekla je Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta.
Domaćinima se smatraju svi koji žive na području jedinice regionalne samouprave u kojoj imaju objekt koji iznajmljuju.
- Intencija izmjena tih zakona je bila da se domaćinom zove onaj koji je na raspolaganju gostu, koji ga dočekuje i pruža mu dodatnu uslugu i to je posebnost našeg hrvatskog turizma. Nije svaki iznajmljivač domaćin. Imamo slučajeve kada ljudi žive u drugim krajevima ili izvan Hrvatske, a iznajmljuju objekte, čak i u stambenim zgradama i gosti dolaze i ne vide tko je domaćin, dodaje Udovičić.
Postavlja se pitanje imaju li iznajmljivači domaćini prednosti u odnosu na ostale iznajmljivače:
- Intencija je bila brendirati taj smještaj u domaćinstvu i istaknuti posebnost hrvatskog turizma koja postoji već cijeli niz godina zbog kojeg dolazi i velik broj gostiju, objašnjava Udovičić.
Kako kaže, jedna od posebnosti je oznaka local host na koju se mogu prijaviti svi domaćini putem sustava eVisitor, gdje će imati pločicu da su oni ti koji nude dodanu vrijednost hrvatskog turizma, gdje će se morati raditi na njihovom boljem marketinškom pozicioniranju, a gdje će svoju oznaku moći istaknuti i na platformama, priča Udovičić.
- Postoji intencija i da se u ugostiteljstvu također plasiraju lokalni proizvodi i što kraći lanci opskrbe, kako bi gosti koji dolaze mogli kušati nešto autentično, naglašava Udovičić.
Objasnila je i da oni koji se bave čistim iznajmljivanjem, imaju drukčiji tip usluge gdje gost s pomoću pina ulazi sam i nema nikakvog kontakta s iznajmljivačem, a vrlo često iza toga stoji tvrtka, obrt...
- Usluga na prvu može izgledati isto, no mi želimo poticati kontakt gosta s domaćinom. Gosti često to nagrađuju, vrednuju tu posebnost jer taj domaćin daje prvu informaciju gostu o destinaciji, upućuje ga u različite informacije, kaže Udovičić.
Hrvatska već dugi niz godina ima kategorizaciju smještaja, pa čak i onog smještaja u domaćinstvu. Smatra kako je dobro da postoji standardizacija kada gost iznajmljuje objekt i da zna kakvu kvalitetu može očekivati.
- Intencija je da se i tu uvede sustav rekategorizacije, odnosno da se nakon nekoliko godina ponovno uđe u taj objekt i da se ti standardi i dalje zadovoljavaju. Hrvatska ima visoke standarde kada je riječ o kategorizaciji. Malo smo rigorozniji od europskih standarda i to se pokazalo dobro jer se nudi veća kvaliteta, ističe Udovičić.
Navodi kako u Europskoj uniji nije tako i da je puno veća tradicija iznajmljivanja stanova gdje ne vidimo domaćina.
Hrvatska ima više od 50 posto objekata s četiri i pet zvjezdica.
- Smještaj u domaćinstvu je tradicija hrvatskog turizma. Kod nas postoji puno obitelji, pogotovo u jadranskoj Hrvatskoj koje su imale dodatno sobu ili prostor u kući, koje su počele iznajmljivati i tako se razvio smještaj u domaćinstvu, nastavlja Udovičić.
Udovičić je pojasnila što je s neplanskom apartmanizacijom i postoji li siva zona na tržištu:
- Mi smo izmjenama ovog zakona doprinijeli toj reformi koju vidimo i koja se provodi u tri resora: ministarstvo financija, graditeljstva i kod nas. Brojna su pitanja koja se tu događaju, znamo da je naš prostor najvrjedniji resurs. Postoje tri stupa održivosti: prvi je socijalni stup; da brinemo o lokalnom stanovništvu; tj. da zadržimo zadovoljstvo na visokoj razini, zatim briga o okolišu i prostoru te o ekonomskoj isplativosti, zaključila je Udovičić.
Cijeli prilog dostupan je ovdje.