Videoigre već su dugo puno više od igre!

Kada sljedeći put u autobusu, na ulici ili čekaonici vidite klinca kako na mobitelu igra neku šarenu igricu, kako mu po ekranu mobitela iskaču likovi u blještavim bojama ili loptice koje se odbijaju od ruba do ruba ekrana, znajte da je to dio jednog od najmoćnijih i najvećih poslova današnjice.

Naime, vrijednost industrije videoigrica dosegnut će ove godine približno 200 milijardi dolara, što je više od vrijednosti globalne filmske i glazbene industrije zajedno. I ne, klasični igrači igrica nisu pubertetlije i tinejdžeri.

Prosječan gamer danas ima 34 godine, a gotovo polovina igrača videoigara su žene.

– Igranje videoigrica mi je oblik opuštanja, relaksacije. Svatko ima neki hobi, netko voli kuhati, netko izrađuje grnčariju, netko čita. Ja volim igrati videoigre na svom mobitelu. I ne košta me nešto puno, u nekoliko sam navrata kupila unutar igrice nekoliko stvari, a za to nisam potrošila više od desetak eura, kaže nam Ivana iz Slavonskog Broda koja svakodnevno bar pola sata provede igrajući Bubbleshooter ili Candy Crush. Kaže, igranje joj djeluje opuštajuće, nakon posla jednostavno se "isključi" i odigra bez prevelikog razmišljanja nekoliko partija.

ZAKON VELIKIH BROJEVA

I nije jedina. Bubbleshooter, igricu u kojoj je potrebno pogoditi šarene loptice, u različitim verzijama do sada je na svoje mobilne telefone diljem svijeta "skinulo" preko 500 milijuna igrača.

Velika vrijednost industrije videoigara temelji se upravo na zakonu velikih brojeva. Sama cijena prosječne igre na mobilnom telefonu nije velika, najčešće koštaju tek par eura dok ih je dobar dio i besplatan. Zarađuje se na prodaji "dodatnih" poteza, virtualne opreme za likove u igri, dodatnih života… Sve to košta tek euro ili dva, no kada se zna da ove dodatke za igre kupuju milijuni ljudi, krajnji iznosi su ogromni.

Nešto je drugačija situacija kod igrača koji koriste konzole poput Playstationa ili xBoxa. Uz sam uređaj potrebno je kupiti i igru koja košta znatno više od igara koje se igraju na mobitelima.

Tako jedna licenca za Call of Duty, legendarnu "pucačinu" iz prvog lica čija se radnja, ovisno o nastavku, odvija na cijelom nizu bojišta, od Normandije do Rusije, košta oko 80 dolara. Ukoliko pak taj isti Call of Duty želite igrati preko interneta protiv nekog od stvarnih igrača razasutih diljem svijeta, to će vas zadovoljstvo koštati dodatnih petnaestak dolara. Svakog mjeseca.

Istina, te su igre, na produkcijskoj razini, tehnološki vrh. Najskuplja ikada napravljena videoigra bila je Grand Theft Auto V, u koju je, kroz razvoj i marketing uloženo preko 250 milijuna američkih dolara. Rezultat – igra je u kratko vrijeme po predstavljanju javnosti zaradila više od šest milijardi dolara. S ovim iznosom "pomela" je sve dotadašnje konkurente, sve filmske blokbustere i glazbene hitove te je proglašena najprofitabilnijim zabavnim projektom u povijesti.

(Pexels)

MIKROPLATFORME

Uz same igrice tu je i "popratni sadržaj", odnosno turniri i streaming sadržaj preko interneta koji također generiraju ogromne prihode i oko kojih se "vrte" užasno veliki novci. Tako je turnir The International – Dota 2, koji je održan 2021. godine imao nagradni fond od 40 milijuna američkih dolara namijenen najboljim igračima u nekoliko kategorija.

Za usporedbu, to je tek nešto manje od ovogodišnjeg nagradnog fonda na Wimbledonu, ili dva puta više od nagradnog fonda na Miami Open turniru u tenisu. Streaming sadržaj, odnosno prenošenje igara "u živo" koje igraju poznati igrači preko interneta također generira velike prihode, a samo na Twirku, jednoj od popularnijih platformi ovog tipa svakodnevno se bilježi preko 30 milijuna posjeta.

Ipak, većina prihoda od videoigara danas dolazi preko mikroplatformi, odnosno preko igrica instaliranih na mobilnim telefonima korisnika diljem svijeta. I svatko s pametnim telefonom, a danas je u zapadnom svijetu to gotovo svaka osoba starija od desetak godina, može, bez problema "skinuti" na uređaj igru kakvu želi i povremeno se s njom pozabaviti. Čak i djeca koja nemaju bankovnu karticu su dobri potrošači. Iako sami najčešće ne mogu kupovati tokene ili plaćati za neki oblik dodatne opreme, imaju nešto što je vrijedno. A to je pažnja.

Njima se na zaslonima mobitela pred početak bilo koje "besplatne" igrice serviraju oglasi. A oglasi, bilo za čokoladu, novi film u kinima, ili nešto treće, se naplaćuju. Ujedno, kroz igrice se stvaraju i djeci namijenjeni brendovi pa su klinci danas, uključujući i klince u Hrvatskoj, zaluđeni Minecraftom. I "napadaju" roditelje da im kupe torbe s Minecraftovim znakom, odjeću u stilu Minecrafta, peronice, igračke… A sve je to počelo s igricom koja je lansirana prvo na računalima, potom na mobilnim telefonima i video- konzolama. Na kraju je snimljen čak i igrani film Minecraft, a klinci, ali i stariji igrači, doslovno su zaluđeni ovom videoigricom kojoj je cilj izgradnja novih gradova u 3D-u. Minecraft je najprodavanija videoigra ikada, a od 2011. kada je prvi put predstavljena prodano je preko 300 milijuna primjeraka. Na što dolaze milijuni komada "merchandisea", majica, šalica, odjeće, privjesaka, svega što se moglo na bilo kakav način komercijalizirati.

Inače, Minecraft se danas koristi i u cijelom nizu škola radi podučavanja osnova programiranja, ali i razvoja kreativnosti kod djece i učenika.

(Pexels)

DOBRA IDEJA

Iako se na prvi pogled čini jednostavnim, razvoj nove videoigre prilično je složen proces koji može trajati godinama. Sve počinje s idejom i scenarijem gdje timovi razvijaju koncept i oblik igre, razrađujući priču, likove koji se pojavljuju, ali i cjelokupnu mehaniku igrice.

– Dobra ideja ključna je za uspjeh projekta nove video- igrice. Ideja mora biti kreativna, zanimljiva, mora privući, ali i zadržati igrača. I ta se priča razrađuje do u najsitnije detalje, a tek nakon toga može se ići na samo programiranje, kaže nam računalni programer Boris Predmerski koji je sudjelovao u nekoliko ovakvih projekata.

Nakon što je priča definirana i koncept, više ili manje, zatvoren, kreće se s programiranjem, pisanjem programskog koda koji pokreće igru. Istovremeno, grafički dizajneri stvaraju dvodimenzionalne i trodimenzionalne vizuale, likove i okruženje, kao i korisničko sučelje, odnosno sve ono što će igrač na kraju vidjeti na zaslonu svoga uređaja. Tu su i zvučni dizajneri, glazbenici i kompozitori koji stvaraju glazbu, ali i zvučne efekte.

Kada se svi ovi elementi sklope u jednu cjelinu, tek onda počinje testiranje cijelog proizvoda, ne samo kako bi se provjerila igrivost već i otkrile eventualne greške ili bugove, osiguravajući tako da cijela priča "teče" glatko, bez grešaka i zastajanja, da iskustvo igrača bude na vrhunskoj razini.

– Tek kada je gotova produkcija igre, počinje onaj bitan dio u životu svake videoigre. Izdavanje, promocija i distribucija. Bitno je osigurati da se igra probije na tržištu, da provuče igrače, da je oni skinu na svoje mobitele, ali i da je redovno igraju. Jer samo to jamči komercijalni uspjeh projekta, kaže nam Predmerski.

ZAPAŽENO MJESTO

Iako je relativno mala kao tržište, Hrvatska ipak ima prilično zapaženo mjesto na globalnoj gejmerskoj sceni. U Hrvatskoj, naime, postoji nekoliko stotina tvrtki, većih ili manjih koje vrlo aktivno rade na stvaranju novih video- igara ili njihovih komponenti. Svakako jedna od poznatijih je Croateam, tvrtka koja je još 2001. izdala igru Serious Sam:The First Encounter koja je postala svjetski poznata. Igra je inače doživjela još nekoliko nastavaka, a posljednji je izdan u travnju 2022. pod nazivom Serious Sam:Tormental. U Hrvatskoj, točnije u Dubrovniku, se održava i Reboot Develop Blue, jedna od najprestižnijih gaming konferencija u Europi na kojoj sudjeluju tvorci najprestižnijih svjetskih hitova s polja videoigrica. Tu je i InfoGamer, zagrebački sajam videoigara i prateće industrije koji je prerastao u jedan od najvećih gaming sajmova u ovom dijelu Europe.

– Nema sumnje kako je razvoj videoigara industrija koja obećava, industrija koje će se u nadolazećem vremenu sve više i više razvijati. A tu se može uspjeti samo ako se prate najnovije tehnologije, i ako se pažnja posveti kreativnom dijelu izrade videoigara. Tržište je veliko, tržište je gladno. Konkurencija je u cijelom svijetu, kod videoigara nema granica, a prilika za uspjeh je tu, samo treba biti brz, domišljat i kreativan, kaže Predmerski.

I ima tu definitivno osnove. Prema posljednjem istraživanju, tvrtke koje se u Hrvatskoj bave izradom videoigara zaradile su tijekom protekle tri godine više od 200 milijuna eura, a procjena govori kako je potencijal ove industrije u Hrvatskoj desetak puta veći. Posebice kada se uzme u obzir brzina kojom se razvija umjetna inteligencija koja se, kao i u ostalim granama IT industrije, i pri proizvodnji videoigrica sve više koristi.

POSAO BUDUĆNOSTI

Da je produkcija videoigara jedan od prosperitetnijih poslova budućnosti, prepoznalo je i nekoliko fakulteta u Zagrebu i Osijeku koji su ove predmete već uvrstili u svoj kurikulum. No najdalje je svakako otišla Novska gdje je prije nekoliko mjeseci počela izgradnja centra za gaming industriju, svojevrsnog kampusa namijenjenog tvrtkama koje se bave izradom videoigara. Otvorenje centra očekuje se 2027. godine, a prostirat će se na oko 8 hektara, gdje će prostorom dominirati arena za e-sport s dvije i pol tisuće mjesta za gledatelje, ali i inkubator s dvoranom za testiranje videoigara, te fakultet posvećen videoigrama kao i studentski dom za 250 korisnika. Nastavlja se to na Poduzetnički inkubator Pismo specijaliziran i usmjeren razvoju tvrtki iz područja videoigara koji je u Poduzetničkoj zoni Novska otvoren još 2018. godine.

Povezane vijesti

• Hrvatska "riješila" Kanadu, slijedi Rudićev Brazil
• SP VATERPOLO: Hrvatska u polufinalu protiv Grčke
• Prosječna plaća u Hrvatskoj je 1.326 eura. Ipak, velika većina zarađuje manje od toga