Kontroverzna odluka
"Ovo je udar na nas ribare iz Istre i Kvarnera!" Vlada uvodi stroge zabrane na Jadranu
(Snimio Hrvoje Jelavić / Pixsell)
Ovo je udar na nas ribare sa sjevernog Jadrana, s područja Istre i Kvarnera. Nas plivaričare potpuno će dokrajčiti, slobodno to napišite! Ovim riječima reagirao je jedan od ovdašnjih ribara – plivaričara nakon nove zaštitne mjere ribarskih vlasti kojom je zabranjen rad okružujućom plivaricom – srdelarom na velikim dijelovima hrvatskog ribolovnog mora.
Prije nekoliko dana Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donijelo je Odluku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom.
Nepoznat kriterij
Njom »se određuje zabrana obavljanja gospodarskog ribolova na moru« tim alatom na pet velikih lokaliteta našeg ribolovnog mora u razdoblju od dana objave u Narodnim novinama, što je već učinjeno, do kraja ožujka. Prevedeno na svakodnevni govor, to znači zabranu lova male plave ribe!
Zaštita nedorasle ribe, srdele i inćuna, razlogom je donošenja tako drastične mjere. Zabrana nije novost, imali su je ribari – plivaričari i u jesenskim mjesecima prošle godine. Samo, ona je sada drastičnija.
Zabranom je obuhvaćen akvatorij zapadne obale Istre, Kvarner i Riječki zaljev, Srednji kanal – morski prostor omeđen Dugim otokom, odnosno otocima Ugljanom i Pašmanom, od otoka Ilovika do Kornata i Žirja, zatim Splitski kanal – između obale kopna te Šolte i Brača, te Hvarski kanal, akvatorij između dijelova Brača i Hvara. Puno ribolovnog mora, uz područja u kojima je trajno zabranjen rad mrežom srdelarom, a njih nije malo.
Proteklih dana moglo se čuti mnoge ogorčene reakcija ovdašnjih ribara, kvarnerskih i istarskih. Ne treba čuditi, praktički su otjerani sa svojih tradicionalnih lovišta, prisiljeni raditi daleko od obale, još dalje od matičnih luka.
A, kako ističu, nisu svi brodovi dovoljno veliki za rad na otvorenom moru, niti su adekvatno opremljeni. Dodatno, troškovi rada značajno im se povećavaju, potrebna je logistika koje mnogi nemanju.
Povećanje troškova pogodit će i prerađivače ribe s istog područja, prvenstveno rovinjsku Mirnu, našu najveću tvornicu ribljih konzervi.
Mnogi ribari dosad su ulove iskrcavali na obali ispred njihova proizvodnog pogona, a sada je moraju dovoziti iz udaljenih luka iskrcaja, ili će brodovi dugo ploviti od lovišta do Rovinja.
Takve mjere, tvrde ribari, uništit će plivaričarski ribolov na sjevernom Jadranu. Na kvarnersko-riječkom području preostalo je samo petnaestak brodova plivaričara, a ne tako davno toliko ih je imao samo grad Krk.
– Volio bih da mi ljudi iz ministarstva objasne po kojem su kriteriju određivali zone zabrane, žalio se jedan od ribara. Ova mjera, barem na sjevernom Jadranu, neće donijeti značajniji biološki boljitak za malu plavu ribu.
Brojčani pokazatelji
Svoju tvrdnju potkrijepio je konkretnim brojčanim pokazateljima. Prema njegovim riječima, u razdoblju od završetka lovostaja, krajem siječnja, do prvog dana zabrane ribolova, ukupan ulov svih brodova što su radili uz zapadnu obalu Istre bio je 15 tona.
Na Kvarneru i u Riječkom zaljevu ulovilo se više – oko 150 tona, ali je radilo i dosta više brodova. Sve skupa skromno, posebno uz saznanje da zakonski propisi dopuštaju svakom brodu ukupan mjesečni ulov od 100 tona.
Saznajemo još jedan zanimljiv podatak u prilog tvrdnji da zabrana na ovom području nije potrebna. Noć-dvije prije stupanja na snagu zabrane, kada su ribari za nju već znali, zapovjednik jednog broda svijetlio je ispred Crne punte, u Kvarneru ispred istarske obale.
Za taj dio mora ribari govore da je mrijestilište i rastilište male plave ribe. Kada je ulov bio na palubi, nasumce je iz jedne baje izvadio kašetu ribe, oko šest kilograma srdele i inćuna.
Krenuo je brojiti i – nabrojio 17 primjeraka nedoraslih srdela. Nedovoljno za uvođenje zabrane, smatra on, i to na području gdje se standardno lovi manja riba.
Stanje ulova pratili su na nekim brodovima znanstvenici iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Ribare sada zanima kakve će biti njihove analize o stanju nedorasle ribe, da li preporučuju zabranu ili nastavak ribarenja.
Jer, neki ribari izražavaju bojazan, kažu da je spominjano zatvaranje nekih područja do kraja godine. Pritom upiru prstom prema nekim međunarodnim institucijama koje, prema njihovim riječima, naglašavaju pretjerani lov nedorasle ribe u hrvatskim vodama.
Nova lovišta na Kvarneru
Proteklih večeri, kada se radilo, pratio sam ribolovne pozicije brodova plivaričara. Najveća koncentracija bila je u akvatoriju ispod otoka Lošinja, a znatno manje ispod otoka zadarskog arhipelaga.
Brodovi s kvarnerskog područja nekoliko su noći stajali, a potom zaplovili prema otvorenom moru, ispod najjužnijeg dijela istarskog poluotoka. Nekoliko istarskih brodova radilo je daleko od obale, izvan zone zabrane.
Propisane najmanje veličine
Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama propisana je »najmanja veličina gospodarski važnih vrsta riba i drugih morskih organizama ispod koje se ne smiju loviti, sakupljati niti stavljati u promet.
« Za srdelu minimalna veličina je 10, a za inćuna 9 centimetara. Ulovi riba manjih od propisanog minimuma »trebaju se odmah vratiti u more«, stoji u naredbi.
Iako, kakav je efekt od vraćanja jednom ulovljene i šokirane ribe? Jedino može poslužiti za hranu drugim ribama.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
