Provedena studija otkrila je da se liječnici koji navode da koriste umjetnu inteligenciju u svom radu doživljavaju kao manje kompetentni, pouzdani i empatični. To se odnosi i na slučajeve u kojima se umjetna inteligencija nije koristila u dijagnostičke ili terapijske svrhe, već samo za administrativne zadatke.

Podaci su dobiveni nakon što su sudionici, 1276 odraslih iz Sjedinjenih Država, pogledali reklame za medicinske ordinacije i procijenili različite karakteristike prikazanih liječnika, prema studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu JAMA Network Open.

Reklame su se razlikovale samo u jednom aspektu - izjavi koja ukazuje na to da liječnik koristi umjetnu inteligenciju u administrativne, dijagnostičke ili terapijske svrhe. Kontrolnoj skupini prikazana je ista reklama bez ikakvog spomena umjetne inteligencije.

Autori studije, Moritz Reis i Wilfried Kunde sa Sveučilišta u Wuerzburgu te Florian Reis s Instituta za medicinsku informatiku sveučilišne bolnice Charite u Berlinu, sumnjaju da bi jedan od razloga negativne percepcije mogao biti strah da će liječnici slijepo slijediti preporuke umjetne inteligencije, prenosi N1.

Kao i u mnogim drugim područjima, umjetna inteligencija igra sve značajniju ulogu u modernoj medicini. Međutim, znanstvenici su primijetili da je odnos povjerenja između pacijenta i liječnika ključan za uspješno liječenje.

"Kada liječnici informiraju svoje pacijente o korištenju umjetne inteligencije, trebali bi nastojati riješiti potencijalne probleme i istaknuti moguće koristi", saželi su autori u zajedničkom priopćenju. 

Liječnici bi, primjerice, mogli imati više vremena za svoje pacijente ako bi dio administrativnog opterećenja obavljala umjetna inteligencija.

"Unatoč sve većoj tehnologizaciji, umjetna inteligencija bi na ovaj način čak mogla učiniti naš zdravstveni sustav humanijim", stoji u priopćenju.