NAJNOVIJE


ZRCALO VREMENA

ZLATNA GODIŠNJICA JEDINOG ISTARSKOG DNEVNIKA: Glas Istre prije pedeset godina prešao magičnu crtu svakodnevnog izlaženja

(M. MIJOŠEK)

Prije stotinu godina rođen otac modernoga turizma na Brijunima, Paul Kupelwieser; devedeset godina početka gradnje crkve Sv. Antuna u Puli; osamdeseti rođendan akademika Josipa Bratulića, književnika Milana Rakovca; 1949. utemeljena Naučna biblioteka u Puli, 1969. pokrenut Mediteranski kiparski simpozij u Labinu; prije deset godina pokrenuta Istrapedia

  1.  

Paul Kupelwieser, poduzetnik i industrijalac, preminuo u Beču 1919., gdje je rođen 1843. Godine 1893. kupio Brijunske otoke od kojih je stvorio mondeno ljetovalište.

Franjevci su u Šijani uz svetište Majke Božje kupili kuću i otvorili dom za ratnu siročad.

1929.

Matteo Calegari, prirodoslovac, preminuo u Poreču, gdje se i rodio 1858. Predavao je prirodoslovlje u srednjoj školi u Poreču i u više talijanskih gradova. Pridonio je poznavanju istarske flore, osobito one u Poreštini, opisavši nove vrste. Martin Bizjak, akademski slikar i kulturni djelatnik, rođen u Hrastinu u Sloveniji, preminuo u Puli 2017. Diplomirao na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje, 1957. godine preselio se u Pulu gdje je djelovao kao likovni pedagog; 1962. na poziv načelnika za prosvjetu Općine Pula osnovao jw referadu za kulturu. Blagoslovljen je kamen temeljac i započeta je gradnja crkve Sv. Antuna Padovanskog u Puli. Crkvu je projektirao općinski arhitekt, inž. Guido Brass, a podigao građevinski poduzetnik Sebastiano Bianchini. Trobrodna crkva blagoslovljena je i stavljena u funkciju 1931. Andrea Amoroso, odvjetnik i arheolog, rođen u Rovinju, preminuo u Poreču 1910. Zastupnik u Istarskom saboru i član poglavarstva. Istraživao je rimske hramove u Poreču, villu ruisticu u Plavoj laguni, Eufrazijevu baziliku. U Trstu preminuo Bernardo Benussi, povjesničar, rođen u Rovinju 1846. Romano Farina, novinar, rođen u Višnjanu, preminuo u Rijeci 2000. Bio je član uredništva dnevnika La Voce del Popolo. Nagrađen Zlatnim perom 1976. Antonio Samareglia, skladatelj, preminuo u Gradu kraj Trsta, rođen u Puli 1854.

1939.

Josip Bratulić, filolog, povjesničar književnosti i kulture, rođen u Sv. Petru u Šumi. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao hrvatski jezik, jugoslavensku i komparativnu književnost. Predsjednik Matice hrvatske od 1996. do 2002., redoviti član HAZU-a od 2000. Glavna su područja njegova znanstvenog zanimanja hrvatsko i slavensko književno srednjovjekovlje, glagolizam, dopreporodna književnost te osobitosti hrvatskoga kulturnog stvaralaštva na istarskome tlu. Milan Rakovac, pisac, pjesnik, novinar, rođen u mjestu Rakovci kod Poreča. Pučkoškolsku i gimnazijsku naobrazbu stekao u Puli i Zagrebu, a Vojnopomorsku akademiju završio u Divuljama. Napustivši vojnu službu, obnašao je određene političke dužnosti u Puli, Rijeci i Zagrebu. Bio je, među ostalim, glavni urednik Glasa Istre. Elio Martinčić, pravnik i političar, rođen u Raklju, preminuo u Puli 2002. Jedan od osnivača Istarskog demokratskog sabora. Biskup Trifun Pederzolli, za porečkog i pulskog biskupa posvećen 1913., osnovao župu Sv. Antuna Padovanskog, drugu župu u mnogoljudnom gradu, nakon Katedrale. Crkva Sv. Antona Padovanskog iza Arene izgrađena je 1931. godine.

1949.

Eligio Legović, arhitekt, rođen u Kašteliru 1949. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1972. te u Veneciji 1982. Od 1973.-76. i od 1982.-93. djeluje u sklopu društva za urbanizam i projektiranje Urbis 72 u Puli i Poreču. Vlastiti arhitektonski atelier osnovao 1993. Josip Krmpotić, tiskar i nakladnik, preminuo u Beogradu, rođen u Stupniku kraj Zagreba. Tiskara Krmpotić i drug izdavala Našu slogu i Hrvatski list. U Zagrebu preminuo Vladimir Nazor, književnik, rođen u Postirama na Braču 1876. Profesor u pazinskoj gimnaziji. Predsjednik Prezidija Hrvatskog sabora; Istra mu je bila inspiracija za literarno stvaralaštvo. Sveučilišna knjižnica Pula, najveća u hrvatskom dijelu Istre s najbogatijim fundusom, utemeljena kao Naučna biblioteka.

1959.

Marino Cettina, galerist, rođen u Umagu, preminuo u Umagu 1998. Otvorio kavanu galeriju Dante u kojoj je 1986. priredio prvu izložbu s grafikama Dušana Džamonje. Jedna od prvih privatnih galerija za suvremene vizualne umjetnosti u tadašnjem istočnoeuropskom prostoru.

1969.

Prvoga dana studenoga, nezavisne novine Glas Istre, prvi put, nakon što su se 26 godina tiskale najprije kao mjesečnik, potom tjednik, pa dvotjednik, prelaze na dnevno izlaženje. Utemeljen je u partizanima 1943., prvi broj tiskan je u okolici Crikvenice kao antifašističko glasilo naroda Istre. Tijekom rata objavljeno je 35 brojeva u ilegalnim tiskarama koje su se selile od sjeverne Istre do Gorskog kotara. Prvi urednik bio je Ante Drndić Stipe, zatim Ljubo Drndić, Zvane Črnja, Zdenko Štambuk, Vladimir Švalba Vid i Fedor Olenković, slijede Anđelka Turčinović Dodić, Šanto Kranjac, Just Ivetac, Ema Derossi, Mario Hrelja, Branka Mogorović, Željko Žmak, Ive Siljan, Milan Rakovac, Miroslav Sinčić, Igor Brajković, Eni Ambrozić, Dražen Dobrila, Ranko Borovečki i aktualni glavni urednik Robert Frank. Ante Rojnić, publicist i prevoditelj, preminuo u Zagrebu, rođen u Medulinu 1905. Osnovan Mediteranski kiparski simpozij, likovna manifestacija, na zamisao i poticaj labinskih slikara Josipa Diminića i Quintina Bassanija te kiparice Milene Lah iz Zagreba. U Žminju održana osnivačka skupština Sabora čakavskog pjesništva. Puštena u pogon Termoelektrana Plomin I.; TE Plomin II. u pogonu je od 2000. godine.

1979.

Milan Grakalić, arhitekt i glazbenik, preminuo u Medulinu gdje je i rođen 1909. Arhitekturu diplomirao 1938. kod Draga Iblera na Likovnoj akademiji u Zagrebu. U Puli preminuo Ivo Velenik, veterinar, rođen u Žbandaju 1908. Nakon rata radio u veterinarskim stanicama u Poreču i Pazinu, bio je inspektor u Zajednici općina Rijeke, vrstan poznavatelj gljiva, imao je vrijednu malakološku zbirku, druge takve vrsta u Hrvatskoj.

1989.

Zvonimir Maretić, internist i infektolog, preminuo u Puli, rođen u Zagrebu 1921. Nakon završetka studija medicine, 1947. godine, po nalogu Ministarstva zdravlja s prvom ekipom medinskih stručnjaka došao u Istru, gdje je ostao do umirovljenja 1988. Godine 1959. obranio je doktorsku disertaciju Araneizam s osobitim osvrtom na Istru, epidemiološku, kliničku i eksperimentalnu studiju.

1999.

Fulvio Tomizza, književnik, nazvan pisac s granice, preminuo u Trstu, rođen u Juricanima kraj Materade 1935. Autor romana Materada, Bolji život, Zlo dolazi sa sjevera i dr. Krešimir Farkaš, kipar, multimedijski umjetnik, preminuo u Labinu, rođen u Karlovcu 1956. Jedan od osnivača nezavisne udruge Labin Art Express. Branko Fučić, povjesničar umjetnosti, preminuo u Rijeci, rođen u Dubašnici na otoku Krku 1920. Nakon rata, 1945. godine, obilazio, bilježio, popisivao i snimao umjetničku baštinu Istre. Otkrio mnogobrojne oslikane crkve (freske) na Poluotoku.

Zvane Črnja sa suradnicima pokrenuo biblioteku Istra kroz stoljeća. Do 1990. godine izašlo deset kola po šest knjiga.

U Puli osnovan Konzervatorski odjel odvajanjem od Rijeke. Zauzimanjem Ivana Matejčića u Poreču otvoren područni ured.

2009.

Pokrenuta Istrapedia, prva istarska Internet enciklopedija. Kako bi se zauvijek zabilježile i sačuvale istarske posebnosti i osebujnosti, Istarska županija odlučila je iskoristiti suvremene tehnologije i putem najmodernijeg medija na jednom mjestu riječju, slikom i zvukom objediniti bogatu riznicu istarske povijesti, kulture i običaja. Renco Kosinožić, fotograf, preminuo na ledenjaku Hintertux (Austrija), rođen u Novoj Vasi porečkoj 1952. Nakon Škole učenika u privredi završio je Tehničku školu u Zagrebu. Radio je kao recepcionar, kompjuterski programer; od 1980. profesionalno se bavio fotografijom. Stekao je status slobodnog umjetnika kao član ULUPUH-a. Bio je službeni fotograf hrvatske skijaške reprezentacije, član Hrvatskog zbora učitelja i trenera skijanja s lincencom državnog demonstratora i član Ski kluba Umag. (Priredio Robert BURŠIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter
Više iz rubrike