EPIDEMIOLOŠKE MJERE

ZBOG COVIDA-19 PACIJENTI NA HITNU U PULSKOJ BOLNICI ULAZE BEZ PRATNJE. HRSTIĆ: O pacijentima skrbi zdravstveno osoblje, pratnja predstavlja dvostruki rizik za ustanovu

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
(N. LAZAREVIĆ)

Osoba u Hitnoj službi ne bi smjela biti ostavljena bez pomoći. Zdravstveno osoblje je uvijek negdje u blizini i zato se ni u kojem slučaju ne bi smjelo dogoditi da nema dostupne osobe koja će oboljelom dati hranu, vodu ili tabletu, objašnjava ravnateljica bolnice Irena Hrstić

U situaciji kad se svakodnevno bilježe novi slučajevi oboljelih od COVID-a 19, u pulskoj Općoj bolnici primjenjuju se epidemiološke mjere prilikom primanja svih pacijenata, pa tako i onih na Hitnoj. Ondje, naime, uz pacijente ne smije boraviti i njihova pratnja, na što nam se požalili čitatelji.

Unaprijed se ispričavši svima koji su izgubili bližnje zbog COVID-a 19, opisuju iskustva s Hitne pomoći u pulskoj bolnici i KBC-u Rijeka.

- Znamo da se na Hitnu stiže samo zbog velike potrebe, pacijent je obično u teškom stanju, slabo mu je, febrilan je, u bolovima ili slično... U trenutnoj situaciji, pacijent ulazi u prostore bolnice bez pratnje, ostavljen bez nekoga tko bi mogao govoriti umjesto njega, suvislo opisati stanje, biti uz njega u sljedećim satima čekanja na pregled, što može potrajati i cijeli dan. Pacijentu nema tko donijeti vodu, hranu, tabletu protiv bolova, antibiotik, štogod. Ne krivimo zdravstvene djelatnike koji su uhvaćeni u klopci naputaka stožera, papirologije i nedostatka osoblja, ali smatramo da je krajnje nehumano i nedolično ostaviti voljene osobe poput paketa na vratima bolnice, da nemaju nikog svog uz sebe.

Mislimo da bi se i ta odluka hitno trebala preispitati i dopustiti pacijentima na hitnom prijemu barem jednu osobu u pratnji", stoji u dopisu čitatelja. 

Ravnateljica Opće bolnice Irena Hrstić kaže da razumije brigu i zabrinutost članova obitelji.

- Prvenstveno želimo naglasiti da je i nama, zdravstvenim radnicima, uvijek dobro da je uz oboljelu osobu netko prisutan, posebno ako se radi o osobi koja zbog trenutnog stanja ili akutne bolesti slabije ili nikako ne može komunicirati o svojem stanju. Ukoliko je prisutna pratnja, rad u hitnim službama, kao i u ostalim ambulantama, puno je jednostavniji. Nažalost, epidemija COVID-a 19, koja je, usto, i ovako fluktuirajuća, značajno ograničava, odnosno mijenja dosadašnji rad zdravstvenih ustanova. Hitne službe su najugroženija mjesta za nekontrolirani ulaz osobe pozitivne na COVID 19 s obzirom na broj ljudi koji kroz njih prolaze, objašnjava Hrstić.

Dva su osnovna razloga zbog kojih se, nažalost, trenutačno ne može promijeniti pristup, veli ona. Prvi je šarolika klinička slika oboljelih, uz veliki broj asimptomatskih zaraženih osoba. S druge strane je velik rizik za zdravstvene radnike, jer pacijentova pratnja predstavlja dvostruki rizik za zdravstvenu ustanovu.

- U pulskoj bolnici, kao i u većini drugih ustanova, ograničen je, odnosno nedovoljan broj zdravstvenih radnika. To se posebno odnosi na medicinske sestre, odnosno tehničare. Potencijalnom zarazom samo jednog zdravstvenog radnika cijeli zdravstveni sustav biva oštećen domino efektom. Posljedično, moramo poduzeti sve moguće predradnje koje će maksimalno zaštiti naše osoblje od zaraze COVID-om 19. Samo u posljednjih mjesec dana imali smo u tri navrata ulazak COVID 19 pozitivne osobe pozitivne u Hitnu službu bolnice. Zahvaljujući potpunom poštivanju protokola rada naših djelatnika hitne službe "šteta" kad je riječ o smanjenju broja raspoloživih zdravstvenih radnika bila je minimalna. U ime cijele bolnice, a i stanovnika Istarske županije, zahvalni smo našim zaposlenicima što u maksimalnoj mjeri poštuju ove promijenjene protokole rada, objašnjava Hrstić.

Kad je riječ o pritužbi da pacijentu nema tko donijeti vodu, hranu, tabletu protiv bolova i antibiotik, kaže da briga o oboljeloj osobi ne bi smjela nikako biti umanjena.  

- Osoba koja je u Hitnoj službi, bilo da je u čekaonici, bilo da je u ambulanti ili opservacijskom prostoru, ne bi smjela biti ostavljena bez pomoći. Zdravstveno osoblje je uvijek negdje u blizini: bilo u prijemnom (šalterskom) prostoru, bilo u ambulanti ili za nadzornim pultom. Zato se ni u kojem slučaju ne bi smjelo dogoditi da nema dostupne osobe koja će oboljelom dati ili dodati hranu, vodu ili tabletu. No, ono što je još bitnije, davanje vode, hrane i tableta dok je osoba u postupku čekanja ili pregleda u Hitnoj službi nikad ne smije biti samoinicijativno. Naime, u nemalom broju slučajeva nam se dogodilo da se dogovori određena pretraga koja se mora vremenski odgoditi jer je bolesnik samoinicijativno pojeo obrok, naravno u najboljoj namjeri. I davanje lijekova protiv bolova također ne smije biti samoinicijativno što, naravno, ne znači da će zdravstveno osoblje ostaviti bolesnika da bude bez vode, hrane ili lijekova. Ovo potonje samo potvrđuje da odsustvo pratnje ne bi smjelo ugroziti boravak bolesnika u Hitnoj službi, smatra ravnateljica pulske bolnice.

Objašnjavajući pritužbu da je pacijent ostavljen bez nekoga tko bi mogao govoriti umjesto njega i suvislo opisati stanje, kaže da bolesnika ne bi trebalo ugrožavati. "Ukoliko je zdravstvenom radniku (liječniku) nemoguće dobiti suvislu informaciju o bolesnikovom stanju od njega samog, liječnik će zatražiti pratnju da dopuni informacije, veli Irena Hrstić.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini