POSLODAVCI U POTRAZI

UVOZ RADNE SNAGE DODATNO ĆE PORASTI: O stranim radnicima u Hrvatskoj ovisi čak trećina BDP-a. NAJVIŠE ZAHTJEVA ZA TEST TRŽIŠTA RADA JE U PULI

| Autor: Glas Istre
Ilustracija (Snimio Duško Marušić Čiči)

Ilustracija (Snimio Duško Marušić Čiči)


O ovisnosti graditeljstva i turizma o stranim radnicima u Hrvatskoj se raspravlja već godinama, no koliko su te djelatnosti postale ovisne o njima, odnosno da ih bez radnika iz trećih zemalja gotovo i nije moguće organizirati na sadašnjoj razini posla, sugeriraju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o testu tržišta rada i mišljenjima koje ta institucija mora dati prije zapošljavanja stranaca, piše Novi list.

I jedno i drugo pokazuju da su poslodavci u tim sektorima u prvih sedam mjeseci ove godine primjerice tražili po više od tri tisuće testova tržišta rada i mišljenja Zavoda samo za zapošljavanje čistačica, konobara i zidara bez kojih se te djelatnosti ne mogu ni zamisliti.

U pet deficitarnih zanimanja u graditeljstvu država je u razdoblju od siječnja do srpnja izdala 12.326 pozitivnih mišljenja poslodavcima za zapošljavanje stranaca.

Riječ je o poslovima zidara, radnika u niskogradnji i visokogradnji, tesara i fasadera koje su na listi deficitarnih zanimanja i poslodavci prije zapošljavanja stranaca ne trebaju tražiti test tržišta rada u kojem Hrvatski zavod za zapošljavanje provjerava ima li na domaćem tržištu radnika koje mogu zaposliti, ali trebaju pozitivno mišljenje u kojem se provjerava primjerice to jesu li platili sve obveze prema radnicima i državi, krše li pravila na tržištu rada i imaju li barem jednu trećinu zaposlenih domaćih radnika.

Pozitivna mišljenja

Iako je riječ samo o pet zanimanja, pozitivna mišljenja koja su poslodavci tražili i dobili za njih čine čak deset posto zaposlenih u građevinskom sektoru koji je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prošli mjesec imao 126 tisuća osiguranika.

Kad se tome dodaju i ostala zanimanja u graditeljstvu, poput armirača, montera, soboslikara ili keramičara država je u sedam mjeseci ove godine dala još oko pet tisuća pozitivnih mišljenja za zapošljavanje stranaca što znači da su u ovoj godini poslodavci dobili pozitivno mišljenje za zapošljavanje stranaca na čak 15 posto radnih mjesta u graditeljstvu.

Pritom je najviše, gotovo četiri tisuće tih zahtjeva bilo za zanimanje zidara, gotovo tri tisuće za radnike u visokogradnji, za tesare 2.322 zahtjeva, a za radnike u niskogradnji 1.677 zahtjeva, a za fasadere 1.373.

Poslodavci su u inozemstvu pronašli više od tisuću armirača, gotovo tisuću soboslikara i 630 keramičara.

Dao je Hrvatski zavod za zapošljavanje i 2.529 pozitivnih mišljenja za zanimanja koja se traže u ugostiteljstvu i turizmu, poput kuhara, pomoćnih kuhara i konobara jer su za pojedine županije i ta zanimanja na listi deficitarnih.

S druge strane u pojedinim županijama se za ta »turistička« zanimanja prethodno morao provesti test tržišta rada, kako bi se vidjelo imali li u Hrvatskoj traženih radnika.

Statistika koju je HZZ objavio o provedenim testovima pokazuje da je najviše tih postupaka provedeno za zanimanje čistačice i posluge. Tako je u sedam mjeseci HZZ izdao 3.247 pozitivnih obavijesti nakon provedenog tržišta rada za poslove čistačice i posluge, za konobare i pipničare bile su 3.122 pozitivne obavijesti, a za kuhare 2.429.

Na kraju je samo u pet zanimanja koja se traže uglavnom u ugostiteljstvu i turizmu izdano više od 11.488 pozitivnih mišljenja i pozitivnih obavijesti nakon provedenih testova tržišta rada, piše Novi list.

To je više od 10 posto svih koji su bili prijavljeni na mirovinsko osiguranje u djelatnosti smještaja i pripremanja hrane. Prije više od mjesec dana HZZ je tako i zanimanje čistačice stavio na listu deficitarna zanimanja za nekoliko županija, a među njima i za Primorsko-goransku županiju.

Golema ovisnost

Ovi podaci pokazuju da je bez stranih radnika Hrvatskoj gotovo nemoguće organizirati turističku sezonu ili poslove u graditeljstvu. Koliko je domaće gospodarstvo ovisno o turizmu, a samim time i o stranim radnicima, više nikome nije nepoznanica jer taj sektor ovisno o procjenama čini od 15 do 20 posto BDP-a.

Udio graditeljstva u BDP-u nije toliki, znatno je manji, od šest do sedam posto, ali graditeljstvo na sebe veže i industriju građevnog materijala, cementa, nafte, drvnu industriju i metal, pa se onda njegov neizravni utjecaj na gospodarstvo penje na oko 12 posto.

U godinama koje dolaze, zbog obnove Zagreba i Banije, taj će udio dodatno rasti, ali već sada je jasno da dvije grane koje izravno ili neizravno utječu na barem trećinu domaćeg BDP-a već sada u potpunosti ovise o uvozu radne snage.

U Istri i na Kvarneru 52 posto zahtjeva za test tržišta rada

Test tržišta rada u sedam mjeseci tražila su 1.863 poslodavca za 368 zanimanja i to za 19.023 radnika. Od toga je više od četvrtine, 5.135 zahtjeva stiglo u područni ured HZZ-a u Puli, a slijedi 4.718 zahtjeva u područnoj službi Rijeka.

To znači da čak 52 posto zahtjeva za test tržišta rada otpada na Istru i Kvarner. Na trećem je mjestu Zagreb gdje je bilo 4. 182 zahtjeva za test tržišta rada, piše Novi list.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater