PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Uljanikovci su zaslužili solidarnost


Istra je proteklih tjedana pokazala solidarnost prema radnicima Uljanika i njihovim obiteljima kao malo koja hrvatska regija prema svojim građanima koji su se, silom prilika, našli u nevolji. Velika humanitarna akcija Uljanik za bolje sutra trajati će čak tri mjeseca, dakle i onda kada će biti poznato hoće li pulsko brodogradilište u stečaj ili će se pronaći mogućnost njegova opstanka na prihvatljiviji način. Pula i Istra ne mogu bez Uljanika, kao što bez njega ne može ni više od dvije tisuće njegovih sadašnjih ili već bivših radnika, onih koji su otišli raditi u inozemstvo zadržavajući želju da se vrate u brodogradilište kada ono opet stane na čvrste poslovne temelje.

S uljanikovcima su solidarnost pokazali svi, od običnih građana, malih ljudi koji su donirali novac ili potrepštine za radnike i njihove obitelji, do velikih estradnih zvijezda na prigodnom koncertu. Solidarnost su pokazali i oni koje mnogi prozivaju zbog propasti brodogradilišta – istarski političari čiji su se božićno-novogodišnji domjenci prometnuli u akciju Uljanik za bolje sutra te su umjesto švedskih stolova, vina i sokova za odabrane uzvanike grad Pula i Istarska županija zajednički uplatili dvadeset tisuća kuna na račun humanitarne akcije. U pomoć su priskočile općine i gradovi u kojima žive radnici Uljanika s poklonima u naravi od trista kuna.

Nije to sve skupa mnogo, reći će vječni kritičari ovdašnjih vlasti, ali je svakako više od onoga što su humanitarnoj akciji pridonijeli oni sami. Donaciju je dao i vladajući IDS, i to „u tišini”, tek uz kratku izjavu da je umjesto novogodišnjeg druženja s uglednicima u stranačkim prostorijama predviđena sredstva uplaćuju za akciju Uljanik za bolje sutra.

Doduše, „bolje sutra” za Uljanik neće doći (ili će doći), jer će se tako odlučiti u Istri, u lokalnoj i regionalnoj politici, ili u bilo kojoj od ovdašnjih stranaka. Budućnost Uljanika odlučuje Zagreb i strateški partneri koje poziva i na koje se uzdaju aktualni ministar gospodarstva Darko Horvat i njegovi kolege iz Banskih dvora. Zagreb je već odlučio da postojeći strateški partner ne odgovara njihovim zahtjevima, poslao je pisma na adrese pet europskih i svjetskih brodograđevnih divova te razmatra kada će kucnuti povoljni trenutak da u stečaj najprije gurne riječki 3. maj, a potom i cijelu Uljanik Grupu. Središte političke moći u Banskim dvorima odlučiti će budućnost Uljanika, dok se u Puli i Istri mogu baviti samo posljedicama njihovih odluka.

Solidarnost koju Istra pokazuje prema uljanikovcima, napokon, ono je što su ti ljudi zaslužili. Usprkos svemu, u Puli su se više od 160 godina gradili brodovi, a kranovi pulskog brodogradilišta jedan su od simbola tog grada i čitave Istre. Brodogradilište treba novi život, a njegovi radnici svu solidarnost koju mogu dobiti.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter