Smrad s Kaštijuna nije ništa manji, požar u Metisu stvorio je ogromne probleme općinama i gradovima u čijim se reciklažnim dvorištima konstantno gomila smeće, tako da su neki već prije par mjeseci zatvorili svoja vrata, a kante za selektivno prikupljanje otpada ima možda oko 20 posto kućanstava. Sustav gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji ne funkcionira, ali na adrese fizičkih i pravnih osoba svejedno stižu veći računi za odvoz smeća. Sve ove teme punile su medije prije par mjeseci i izazvale veliki revolt javnosti, dok su se odgovorni za to vrijeme odlučili za taktiku šutnje, nadajući se da će sve valjda samo od sebe proći.

Neefikasan sustav

Još u rujnu je udruga Zelena Istra, u suradnji s Koviljkom Aškić, pulskom magistricom ekoinženjerstva, upozoravala na povezanost problema otpada s turizmom i javno uputila odgovornima preporuke kako zaustaviti daljnje kompliciranje ionako neefikasnog sustava gospodarenja otpadom.

- Sve dublje upadamo u probleme, a građani će sve skuplje plaćati te greške. Već smo predlagali obustavu prikupljanja proizvodnog otpada zajedno s miješanim, odnosno zabranu preuzimanja proizvodnog otpada turističkih i ugostiteljskih tvrtki zajedno s miješanim komunalnim otpadom. Upozoravali smo i da odvajanje otpada nema nikakvog smisla bez izgradnje sortirnice, koja bi spriječila skupo plaćanje privatnim tvrtkama sortiranje odvojeno prikupljenog otpada. Predložili smo objedinjavanje segmenta poslovanja komunalnih poduzeća u Istri jer je preskupo i neracionalno da svako komunalno poduzeće ima svoju sortirnicu. Ništa od toga nije učinjeno, samo se najavljuju još veća poskupljenja računa, rekla je Irena Burba iz Zelene Istre na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Dušica Radojčić istaknula je da su se svi zaista nadali da će odgovorni imati sluha za barem nešto od njihovih konkretnih prijedloga, no zapravo se i dalje nastavlja neracionalno trošiti javni novac. Kao ključni argument tome izložila je primjer komunalnog poduzeća PRE-KOM iz Preloga, jednog od najuspješnijih komunalnih poduzeća u Hrvatskoj, koje je prije 20 dana objavilo postupak javne nabave za rabljeni stroj za usitnjavanje biorazgradivog komunalnog otpada. Procijenjena vrijednost stroja je 1.03 kuna s PDV-om. Za razliku od toga, Herculanea je samo tijekom 2019. objavila dva postupka nabave za usitnjavanje i odvoz biorazgradivog otpada, koje ćemo platiti 1,4 milijuna kuna.

- Za nešto više od milijun kuna PRE-KOM će nabaviti svoj stroj i sam usitnjavati grane, lišće i drugi "smeđi" otpad, te ga prodavati kao kompost, a mi ćemo nastaviti godišnje plaćati 1,4 milijuna kuna nekoj privatnoj tvrtki da nam preuzme takav otpad. I tako iz godine u godinu. Ovo je samo jedan od mnogih sličnih primjera skupog plaćanja obrade otpada umjesto da se dugoročno sustav riješi vlastitim strojevima. Takva vam je situacija i sa sortirnicom. Bilo bi zaista logično da se više gradova i općina udruži i zajednički izgradi sortirnicu koja bi mogla pokrivati određeno područje. Ovakav sustav upravljanja komunalnim otpadom je neodrživ i skup, a rezultira i malim postotkom odvajanja korisnog otpada zbog čega će Grad Pula za 2018. godinu platiti 600 tisuća kuna kazne, odnosno, kako se to službeno zove, "poticajne naknade", rekla je Radojčić.

I građani nude rješenja

Koviljka Aškić istaknula je kako se zadnje dvije godine zaista nadala odazivu na suradnju svih odgovornih u sustavu gospodarenja otpadom i prihvaćanju konkretnih rješenja koja su samo preslikana iz postojeće dobre prakse u drugim gradovima i državama, ali njihovo ju je dosadašnje ponašanje razočaralo. Dapače, ni Grad Pula ni Herculanea nemaju sluha niti za same građane koji im se nude o svom trošku riješiti pitanje odvojenog prikupljanja otpada u stambenim zgradama, na što se Aškić posebno osvrnula.

- Kod poslovanja Herculanee prevladava jako puno neracionalnosti, nažalost. Pulski komunalci još nisu ponudili rješenje problema prikupljanja otpada u velikim zgradama, a prema za sad dostupnim informacijama, čini se da razmišljaju o jako skupoj varijanti - kupovini skupih podzemnih spremnika, koja dodatno uključuje i skupe građevinske radove njihovog ukopavanja, kao i financiranje kaveza za zgrade za smještaj spremnika. Zašto to, pitam se, kada postoji opcija kupovine jeftinijih spremnika koji bi bili smješteni na "eko otocima" ili "zelenim otocima" koji bi bili pod nadzorom, a u njih bi se ulazilo karticom? Postoji mogućnost nabavke i drugačijih spremnika koji se smještaju na javne površine ili unutar zgrada. U svakom slučaju, sve te mogućnosti ne iziskuju kupovinu dodatnih kamiona s podizačima za pražnjenje polupodzemnih spremnika, a iz primjera u centru grada poznato je da se pokraj takvih spremnika opet gomila otpad i da postaju mala smetlišta. Ne treba ići daleko da bismo vidjeli jeftinija i učinkovitija rješenja, pa se s razlogom pitamo zašto smo se mi odlučili za najskuplje varijante? Zašto Herculanea ne daje nikakve odgovore na prijedloge stanara da sami iz pričuve postave "kaveze" u blizini svojih zgrada i da im se tamo dostave kontejneri za selektivno prikupljanje otpada?, zapitala se Aškić.

Već duže vrijeme građani plaćaju veće račune za odvoz komunalnog otpada, pa se samo po sebi nameće pitanje gdje su ulagani ti novci. Ulagani su u dvokomorne nove kamione, u skupe podzemne spremnike i plaćanje raznih usluga drugim tvrtkama, jer prikupljanje otpada nije sustav zbrinjavanja otpada. Dakle, sav prikupljeni novac od građana i poslovnih subjekata ponovo nije ulagan u rješavanje ključnih problema. Primjerice, krajem svibnja

objavljen je natječaj za izgradnju sortirnica koje bi se u iznosu od 85 posto financirale iz EU fondova. Međutim, iako ima velike potrebe za time, niti jedan grad niti općina iz Istre nisu se javili na natječaj osim grada Umaga. Naravno da se nameće pitanje zašto, ako je poznato da se Metisu za sortiranje otpada plaća od 1.200 do 1.500 kuna po toni, a istovremeno Metis ima premali kapacitet da bi preuzeo sav otpad.

- Osim toga, Metisu se dostavlja i reciklabilni otpad, što je zaista žalosno. To je ujedno i jedan od razloga niskog postotka izdvajanja korisnog otpada iz miješanog komunalnog otpada na području cijele Istre. Poznata je činjenica da se korisni otpad, bez daljnjeg sortiranja, ne može plasirati na tržište, i kao nesortiran otpad samo dodatno poskupljuje komunalnu uslugu krajnjim korisnicima, objasnila je Radojčić.

Veći ili manji računi?

I kao da nam problema s otpadom nije već preko glave, nedavno su se u medijima pojavile vijesti o mogućem novom poskupljenju smeća. Hoće li jedinice lokalne samouprave iskoristiti novu Uredbu Vlade za neopravdano dizanje cijena usluge odvoza miješanog komunalnog otpada? Koviljka Aškić upozorava da ne bi smjelo doći do toga.

- Novom Uredbom, s kojom se svi cjenici odvoza smeća moraju uskladiti do 14. prosinca, želi se u potpunosti uvesti načelo "onečišćivač plaća". Fiksni dio računa trebao bi predstavljati manji dio ukupnog računa korisnika, a varijabilni bi se dio naplaćivao prema količini predanog neselektiranog komunalnog otpada. I tu se sad pokazuje sva neefikasnost ovog sustava, jer, ponavljam, najveći broj građana još uvijek nema riješeno pitanje individualnih kanti ili selektivnog prikupljanja otpada i ne znam kako će njima obračunavati račune. Dosadašnji način naplate pokazao se neučinkovit jer su komunalne tvrtke fiksnim dijelom pokrivale sve svoje troškove i nisu pokazale interes za ulaganja u sustav koji bi rezultirao povećanim postotkom odvajanja korisnog otpada, objasnila je Aškić.

Trenutno je na javnom savjetovanju Nacrt prijedloga Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada Grada Pule. Rok za komentare javnosti je 2. prosinac, no Dušica Radojčić upozorila je da prijedlog nove pulske Odluke u potpunosti ignorira odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom na način da je Grad Pula napisao da će poštivati Uredbu kada Fond za zaštitu okoliša bude počeo plaćati naknadu komunalnim tvrtkama za trošak prikupljanja korisnog otpada. Isti izgovor koriste i druge JLS u Istri u svojim Odlukama.

- Konkretna odredba na koju se Grad Pula poziva danas postojala je i u vrijeme donošenja prethodne gradske Odluke o načinu pružanja javne usluge, ali tada Grad nije postavljao taj uvjet. Zašto? Zato što su na temelju prethodne Uredbe povećali cijene na način da su opteretili i građane i gospodarstvo visokim fiksnim dijelom računa, zadovoljili svoje apetite, ne mareći za naplatu prema količini preuzetog otpada. Stoga se postavlja pitanje što bi to Fond za zaštitu okoliša trebao isplaćivati kada se reciklabilni otpad prikuplja i vozi Metisu na sortiranje i to mu se plaća? Da li to znači da bi Fond trebao plaćati neučinkovitost komunalnog sustava i održavati stanje kakvo je danas kada imamo samo četiri posto odvojenog korisnog otpada? Jedstavnije rečeno, Grad Pula predlaže da i dalje ne rade ništa po pitanju odvajanja otpada, ali da im Fond isplaćuje i trošak prikupljanja reciklabilnog otpada, i trošak sortiranja u Metisu. Naravno, sva pitanja imaju isti odgovor: novac koji se neopravdano uzima od građana troši se na skupe kamione, opremu i u potpunosti neučinkovit sustav koji dodatno uvećava i probleme Kaštijuna, upozorila je Radojčić.

Nakon usvajanja na gradskim i općinskim vijećima, nove Odluke JLS trebaju biti dostavljene Ministarstvu zaštite okoliša i energetike na ocjenu zakonitosti, a kako nisu u skladu s novom Uredbom, logično je da će biti proglašene nezakonitima. Sve to daje naslutiti da se namjerno odugovlači cijeli proces kako bi se što duže zadržao status quo i kako bi se spinovima plašilo građane da bi po novoj Uredbi usluga poskupjela i do tisuću posto, što nije istina, već bi konačno pojeftinila i postala pravednija. Kako se mjerodavna tijela i dalje ne bave konkretnim odgovorima i rješenjima trenutnih problema, Zelena Istra planira uključiti što više građana u ovu raspravu i pokušati im ponuditi odgovore na javnoj tribini koju će u prosincu organizirati u Puli.

- Na tribinu ćemo pozvati direktore Kaštijuna i Herculanee, predstavnicu Ministarstva zaštite okoliša, gradonačelnika Pule i nezavisne stručnjake. Javni nadzor nad radom komunalnih poduzeća je nužan kako bi se onemogućilo donošenje pogrešnih odluka koje nisu u interesu javnosti, jer nas one, kao što vidimo, mogu dugo financijski opterećivati, kako visokim cijenama za javnu uslugu, tako i posredno, opterećenjem proračuna JLS visokim kaznama zbog nedostignutih ciljeva u odvojenom prikupljanju korisnog otpada. Vrijeme je da javnost bude upoznata sa svim troškovima koje generira Herculanea kako bi mogli zaključiti postoji li potreba za povećanjem cijene usluge i može li se s istim novcem postići više, i to uz nižu cijenu usluge, najavili su iz Zelene Istre.

Povezane vijesti

• Grad vs. Zelena Istra: Od projekta se već odustalo
• Projekt od kojeg se odustalo bio je aktualan 9. rujna
• Kobni kolumbijski ugljen upozorenje za Plomin