Arheološko nalazište u Kandlerovoj ulici
Na uglu Kandlerove ulice i Uspona Pavla Đakona, na privatnoj parceli na kojoj vlasnik Toma Palić namjerava podići stambeno-poslovni objekt, traju arheološka istraživanja. Riječ je o nastavku istraživanja provedenih koncem 2015. i početkom 2016. godine kad su na ovom mjestu, nakon otvaranja dvaju sondi, pronađeni zidovi i mnogo amfora i građevinske keramike iz antičkog rimskog razdoblja, kaže voditeljica istraživanja Tatjana Bradara, arheologinja Arheološkog muzeja Istre.
- U ovoj fazi nismo niti pronašli toliko materijala kao 2015. i 2016. godine. Sada se ustvari kopa na mjestu gdje će biti budući temelji: dio je već istražen i poznat nam je jer je to sve bilo zaštićeno tekstilom i sad se samo otkopalo, a ono na što smo novo naišli jest rimski zid koji se proteže paralelno s Kandlerovom i djelomično ide pod današnju Kandlerovu. Nismo našli njegovu širinu, ne možemo sa sigurnošću reći kolika je bila, a zasad nam nije poznata ni datacija, objašnjava Bradara.
Na spomenutoj lokaciji nekoliko se sezona nalazila ugostiteljska terasa, nakon što je investitor privremeno prestao graditi.
- Investitor je sad opet krenuo graditi i sad su se nastavili kopati oni dijelovi koje smo u prvoj fazi izostavili zbog statičkih problema: nismo se približavali ni usponu, ni Kandlerovoj, ni novom zidu koji je izgrađen da se podupru gornji dijelovi, objašnjava Bradara.
Na pitanje što se tamo nalazilo u rimsko doba, kaže da je teško reći.
- U početku je, u rimskom periodu, bila neka građevina koja je sigurno reutilizirana u nekim kasnijim vremenima. Zanimljivo je da ovim iskopom nismo pronašli nikakav srednjovjekovni, niti novovjekovni materijal. Međutim, tako nešto bi se moglo očekivati s obzirom da je to ulica u kojoj su se nekad nalazile palače, ali jednostavno ništa nije pronađeno, objašnjava arheologinja.
- Arheolog Mario Mirabella Roberti zabilježio je da je 1943. godine, prilikom izgradnje gornjeg skloništa, pronašao ostatke zidova s današnjim usponom i bunar. On spominje razni materijal koji je pripadao nekakvoj starokršćanskoj građevini, bizantski mramorni kapitel datiran u 6. stoljeće, ali mi istraživanjem nismo ništa od toga pronašli, dakle nije da smo mi prvi došli pa istraživali, objašnjava arheologinja.
Napominje da se čeka mišljenje konzervatora koji bi trebali izaći na teren idući tjedan i onda će se vidjeti kreće li se u daljnje istraživanje.